Ovako su otprilike glasile izjave političara koji su se u srijedu u Sarajevu sastali s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom.
Iako su bili zajedno na istom sastanku, lideri SNSD, HDZ BiH i SDA, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, nakon njega su dali tri potpuno različite izjave, pa je javnosti ostalo nejasno šta je uopšte bila tema razgovora i gdje je nastao šum u komunikaciji.
Od Borelja tri putića
Sva tri lidera su nakon sastanka izašla optimistična pred novinare i rekli kako je razgovor bio konstruktivan i tu prestaje svaka sličnost s njihovim daljim izjavama.
Čović je nakon sastanka pričao o onome šta trenutno najviše “žulja” hrvatske političare u BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva.
– Borelj kaže da su izmjene Izbornog zakona prepoznate kao nužna reforma da bi se bilo šta obezbijedilo u BiH kada je u pitanju njen evropski put. Tražio je od mene i Izetbegovića da se izjasnimo da li smo spremni da intenzivno razgovaramo o ovome kako bi riješili sve. Izetbegović je rekao da jeste – naveo je Čović.
Za razliku od Čovića, Izetbegović se nije mnogo osvrtao na izbornu reformu već je odmah “raspalio” po Dodiku, ustvrdivši kako je lider SNSD obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske.
– Od Dodika je ponovo u više navrata traženo da deblokira institucije i da odustane od ovoga što se radi u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ono što je Dodik obećao jeste da nema govora ni o kakvoj secesiji – rekao je Izetbegović, te dodao da je Borelj od Dodika zahtijevao da se zaustavi prenos nadležnosti sa BiH na Srpsku.
Ko je prespavao sastanak?
Dodik je, naravno, sve odmah demantovao i Izetbegovića nazvao lažljivcem.
– Kako čovjek laže, ne mogu vjerovati. Mislim da nije fer da se tako bezočno laže jer je Borelj od Izetbegovića tražio da se završi sa ustavnom reformom, kao i reformom Izbornog zakona – rekao je Dodik.
Iz ovih izjava Dodika, Čovića i Izetbegovića na kraju se mogu zaključiti dvije stvari – ili nisu dobro razumjeli Boreljevog prevodioca ili su prespavali sastanak.
Ali, nisu oni jedini. Slične izjave su se u srijedu cijeli dan mogle čuti i od drugih političara koji su se sastajali s Boreljom – od predstavnika opozicije iz Srpske i Federacije BiH, pa do trojice članova Predsjedništva BiH. Svi oni su medijima prenijeli svoju verziju sastanka, a javnosti je nakon tih izjava ostalo samo da nagađa šta je na kraju uopšte rečeno na tim susretima.
Sankcije
Lider SBB, Fahrudin Radončić je, na primjer, rekao nakon sastanka “da će BiH imati blagonaklonost Evropske unije”, iako je Borelj nešto kasnije rekao kako za BiH nema ubrzanog puta u EU.
S druge strane, predsjednik SDS, Mirko Šarović, tvrdio je da je Borelj na sastanku “u nekim stvarima bio potpuno zbunjen, te da čak ni neka ustavna ograničenja nije shvatao”.
– Nisam baš siguran da je uopšte razumio gdje je došao – tvrdio je Šarović, koji je još dodao kako neće biti novca Evropske unije za Srpsku.
Reagujući na tu izjavu, Dodik je ekspresno odgovorio da to nije tačno.
– Borelj mi te sankcije nijednom nije spomenuo na sastanku, a ako je to rekao Izetbegoviću, onda laže. Dakle, postoje kriterijumi; Evropska unija plasira sredstva BiH i ako ih obustavi samo Srpskoj time je doprinijela podjeli BiH – poručio je Dodik.
Kao s druge planete
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su izjave nakon sastanka s Boreljom “tipična politička kakofonija u BiH”.
– Svi govore svoju priču, a onda shvatimo da su svi ti ljudi bili na istom mjestu, razgovarali o istim sadržajima, a ponašaju se kao da su došli s drugih planeta. Svako od njih šalje potpuno drugačije poruke i očito je da ih prilagođavaju svojim pristalicama, odnosno onima koji podržavaju njihove politike – ističe Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da zbrka nastala s porukama koje političari šalju javnosti nekome izgledaju smiješno, a nekome žalosno, ali da to u suštini samo govori o nedostatku odgovornosti ovdašnjih funkcionera, na prvom mjestu za javno izgovorenu riječ.
Topićeva ističe da ovo nije nešto što se dešava samo sad, već da su se ovakve stvari desile bezbroj puta u prošlosti. Ona kaže da je dovoljno prisjetiti se nekih ranijih sastanaka određenih međunarodnih zvaničnika s funkcionerima iz BiH, koji bi nakon tih razgovora saopštavali javnosti u BiH sadržaj koji apsolutno nema nikakve veze sa onim sadržajem koji je bio predmetom razgovora.
– To samo pokazuje neozbiljnost, nonšalantnost i neodgovornost za javno izgovorenu riječ. Na kraju možda i jednu vrstu ponižavanja i ismijavanja, ne samo građana, već i međunarodnih sagovornika – zaključuje Topićeva.
Izvor: Srpska info