Početkom godine kada je proglašena pandemija korona virusa, mnogi su vjerovali da će se situacija vratiti u normalne tokove već do ljeta iste godine, ali kako se situacija odvija pitamo se da li će ikad zapravo proći.
Prema riječima Maniše Singal, glavne doktorice u “Bridge Point” bolnici u Vašingtonu, svijet se još uvijek nalazi u ranom stadiju pandemije.
“Pandemija je još uvijek u prvom poluvremenu utakmice američkog fudbala”, istakla je, dodajući kako bez obzira na informacije koje o virusu prikupljaju naučnici, Kovid-19 i dalje blokira svijet.
“Kako ulazimo u zimske mjesece postoji rizik da izgubimo tlo pod nogama”, kaže Singal.
Ipak, bez obzira na obeshrabrenost, to ne znači da neće doći kraj pandemije. To znači da ćemo se morati prilagoditi svojoj vlastitoj definiciji “gotovo”.
Pol Čung, predavač na Medicinskom fakultetu Kaiser Permanente Bernard J. Tyson, objasnio je to na sljedeći način:
“Znači li ‘prekomjerno’ da se život vraća na uslove iz 2019. – bez maskiranja, bez distanciranja, bez higijene, bez straha? Ili ‘prekomjerno’ znači nešto manje – nastavak većine aktivnosti iz 2019. godini, ali s pojačanim osjećajem opreza i određenom pažnjom prema maskiranju, distanciranju i higijeni kad god je to pmoguće?”.
“Koraci ka svakom kraju su slični, ali rokovi su različiti”, objasnio je Čung.
Ali šta to uopšte znači? Koji su to koraci i šta se treba dogoditi prije nego što se ova pandemija može zvanično proglasiti završenom? Evo šta stručnjaci kažu:
Moramo se drugačije nositi s Kovidom-19
Potreban je potpuno novi pristup suočavanju s virusom prije nego što se pandemija može smatrati gotovom ili riješenom, rekao je Daniel B. Fagbuji, doktor hitne medicinske pomoći u Vašingtonu.
“Jasno je da su pandemijski odgovor i poruke osrednji”, rekao je Fagbuji i doao:
“Prestanak ove pandemije očigledno započinje promjenom nacionalnog rukovodstva, promjenom stare garde i vizionara koji prihvataju nauku”.
Testiranje se mora poboljšati
Testiranje se prilično poboljšalo tokom posljednjih nekoliko mjeseci, ali još uvijek ima prostora za nadogradnju, smatra Džozef Komber, profesoru sa Univerziteta Villanova koji je specijalista za javno zdravstvo i imunizaciju.
“Nekoliko ljudi iz epidemiološke i javnozdravstvene zajednice … založilo se za široku distribuciju brzih testova na antigen”, rekao je Komber.
“U idealnom slučaju ti bi testovi bili jeftini i mogli bi se provoditi svaki dan u kući prije nego što krenemo na posao, u školu itd.”, istakao je.
Treba nam vakcina
Efikasna vakcina vjerovatno će biti veliki korak ka završetku pandemije, rekao je Rodni Rod, profesor u Kliničkom laboratorijskom naučnom programu na Državnom univerzitetu u Teksasu i stručnjak za virologiju.
“Pod efikasnom mislim na vakcinu koja je relativno jednako efikasna kao vakcina protiv gripa, nadam se i bolje, koja će pomoći u stvaranju globalnog – ili čak regionalnog, ako u početku ne budemo u mogućnosti masovno proizvesti kolektivni imunitet”, kaže Rod.
Kolektivni, 80-postotni imunitet bio bi idealan, kažu stručnjaci, dodajući da je najbolji način da se to postigne “identifikovanje sigurne i efikasne vakcine koja neutralizuje virus i pojačava imunološki odgovor organizma u razumnom vremenskom okviru, a da pritom ne uzrokuje nuspojave”.
Potrebno je manje smrtnih slučajeva i manje infekcija
Ovo se podrzumijeva, ali manje smrtnih slučajeva i infekcija od Kovida-19 jasno bi ukazivalo na to da idemo u dobrom smjeru. Stopa smrtnosti i stopa zaraze trebale bi se znatno smanjiti da medicinskoj zajednici izgleda “donekle normalno”, rekao je Rod. Magična cifra ne postoji, ali sigurno bi trebalo da bude daleko niža od preko 200.000 dnevnih infekcija koje trenutno vidimo u Sjedinjenim Državama.
“Drugim riječima, svake godine imamo hiljade smrtnih slučajeva i infekcija od stvari poput gripa, virusa zapadnog Nila, pa čak i infekcija otpornih na antibiotike, i pomalo smo se navikli na ideju o postojanoj, niskoj ili ‘normalnoj’ smrtnosti od ovih virusa”, rekao je Rod.
“To se obično događa ili s vakcinom ili kada ljudska populacija dostigne dovoljno infekcija ili izloženosti virusu kojima se prilagodi, a mi imamo dovoljno prirodnog kolektivnog imuniteta da nastavimo dalje”, dodao je on.
Medicinska zajednica treba bolje razumijevanje dugotrajnih Kovid slučajeva
Stručnjaci još uvijek uče o Kovidu-19 i njegovim učincima, uključujući simptome koji traju dugo nakon što je pacijent očišćen od virusa. Vilijam V. Li, ljekar i istraživač bolesti, rekao je da je važno prikupiti više informacija o tim dugoročnim učincima.
“Dugoročni učinci Kovida-19 moraju se otkriti, te se moraju pronaći efikasni načini liječenja, a zatim primijeniti na desetine miliona zaraženih ljudi”, rekao je Li.
“Stručnjaci vjeruju da bi ozbiljni dugoročni učinci Kovida mogli dovesti do druge pandemije bolesti kod ljudi koji su preživjeli početnu infekciju i sada pate od novog stanja koje može isplivati na površinu mnogo mjeseci nakon oporavka”, dodao je on.
Neophodna je šira upotreba maske
Fagbuji je rekao da bi “nacionalna, univerzalna upotreba maske” takođe mogla doprinijeti kraju pandemije.
“Iako maske nisu savršene i 100% efikasne u sprečavanju infekcije, one su zaštitna mjera koja štiti i osobu koja nosi masku i ostale u blizini”, rekao je Fagbuji.
“To je posebno važno s obzirom na sve što učimo o prenosu virusa i što se zračni prijenos događa”, dodao je.
Vjerovatno ćemo morati nastaviti s nekim mjerama pandemije čak i nakon što završi
“Novo normalno” fraza je koja se dosta spominje jer se svi raduju onome što slijedi.
Ali kako će zapravo izgledati taj novi način življenja? Singali pokazuju da dolazi doba neprestannog opreza.
“Praksa tri mjere – nosite maske, operite ruke i pazite na daljinu – sada su indoktrinirane potrebe kojima uče čak i predškolsku djecu”, rekao je Singal.
“Zbog lekcija naučenih iz prošlih virusa, mnogi ljudi u azijskim zemljama poput Kine godinama nose maske. To će postati prihvatljivo i očekivati se širom Sjedinjenih Država do 2022. godine”, zaključio je on.