Nakon cijelog jučerašnjeg dana bez struje i vode u gradu i treći dan bez struje na selu, strpljenje građana Prnjavora je pri kraju. Nestanak struje i vode izazvao je pravi kolaps – privreda skoro da ne radi, građani sve glasnije, s pravom, negoduju zabrinuti kako funkcionisati i sve glasnije postavljaju pitanje da li je u Prnjavoru moralo biti baš ovako i postoji li alternativa – da stanovništvo prilikom nestanka struje ne ostaje bez vode, a da prve jače padavine ne uzrokuju nestanak električne energije?
“Ne pada snijeg da pokrije brijeg…” Snijeg u Prnjavoru nije, izgleda, samo pokrio brijeg nego ponovo pokrenuo pitanje alternativnih rješenja i ko nije radio posao kako treba. S obzirom da je Štab za vanredne situacije juče izdao saopštenje u kome traži od “Vodovoda” da pod hitno pokrene proceduru nabavke opreme za alternativno snabdijevanje električnom energijom vodovodnih sistema sa kojima upravlja, direktora Vodovoda pitali smo šta je ta alterantiva, odnosno da li je to više puta posljednjih dana pominjan agregat?
– Problem nam je izvorište Povelič, jer mi moramo napraviti mjestoi gdje će da bude agregat, da bude zaštićeno, fizički bezbjedno. Tu bi nam trebao agregat oko 250 kilovata, gore na Matića bazenu oko 200 kilovata i kad sve to izračunamo tu sad dolazimo do problema finansija i da li je to pravo rješenje. po nekim procjenama to bi koštalo oko 200 hiljada maraka – kaže Ljubiša Sibinčić, direktor KP “Vodovod” Prnjavor.
Međutim, u Vodovodu priznaju nemaju taj novac i za nabavku agregata prstom upiru u Elektrokrajinu, kojoj, kaže Siboinčić, Vodovod za struju plaća godišnje oko 250 hiljada, sa novim poskupljenjem električne energije, ta cifra će izaći na oko 300 hiljada maraka.
-Mislim da su oni dužni da malo bolje održavaju tu sbvoju mrežu, da bolje krče ispod dalekovoda i da najveći uzrok bude da lomljenje drveća da one prekidaju snabdijevanje električnom energijom – kaže Sibinčić.
Postoji još jedna opcija, podzemni kablovi od grada prema Poveliču, ali ta investicija, kaže Sibinčić, košta oko milion.
– Mi ćemo napraviti te dvije varijante i u razgovoru sa Elektrokrajinom mi i grad pokušamo tu drugu soluciju, a ako ne, onda će nabavka agregata izgleda biti neohodna ili da neki počnu da rade svoj posao onako kako treba. Kako i mi mijenamo šahte i cjevovode, mislim da bi i Elektrokrajina trebala da bar te kritične dionice kao što su izvorišta da drže čisto i da firma koja za to dobija novac da to krči – kaže direktor KP “Vodvod” Prnjavor.
Alternativni vid napajanja strujom izvorišta Povelič, koji je, pokazalo se, neophodan, otvorio je još jedno pitanje – ko treba da riješi problem Vodovod ili Elektrokrajina, u čijem je sastavu RJ “Elektrodistribucije” Prnjavor?
-Prema meni nije došla nikakva zvanična informacija, a sastanku Štaba je pričano o tome ali Elektrokrajina nije spominjata, pošto je to na upravljanje i korištenje opreme preduzeća Vodovod. Uprava u Banjaluci je ta koja odlučuje – kaže Borislav Petrović, direktor RJ “Elektrodistribucija” Prnjavor.
Petrović kaže da je posljednji problem sa strujom izazvalo padanja drveća pod teretom snijega po dalekovodima i niskonaponskim mrežama koja je po selima u jako lošem stanju.
-Naše raspoložive jedinice rade što se tiče sanacija, ali, vjerujte, mi imamo preko tri hiljada kilometara mreže – kaže Petrović.
Što se tiče preistupa dalekovodima, Petović pojašnjava da je zaštitni pojas koji se krči po tri metra s jedne i druge strane. Sve što je van tog pojasa predstavlja probleme ako je privatno vlasništvo. Zaštitni pojas održava Elektrokrajina.
– Trenutno nemamo ugovore za 2024/25. godina. Mi sad radimo. Radila je prije firma iz Banjaluke – kaže Borislav Petrović, direktor RJ “Elektrodistribucija” Prnjavor.
Štab za vanredne situacije zasjedao je i danas. Prema saopštenju, gradonačelnik Darko Tomaš i predsjednik Skupštine Grada Dražen Mikić, između ostalog, zatražili su pismenu informaciju od Elektrokrajine, „Vodovoda” i Odjeljenja za stambeno – komunalne poslove o aktivnostima u situaciji sa snijegom, kako bi, navodi se u zaključcima, zakazali tematsku sjednicu Skupštine Grada, s ciljem utvrđivanja odgovornosti.
(Arhiva/TV K3/2017. godina)
Međutim, ne treba zaboraviti činjenicu da je pitanje odgovornosti i alternativnih rješenja pominjano još 2017. godine, kada je, takođe uslijed sniježnih padavina 13. januara, tada opština Prnjavor, ostala bez struje i vode. Odgovornosti i alternativnih rješanja od tada do danas nije bilo, a očigledno ni pouke iz takve situacije, pa je, prema do sad viđenom, građanima ostalo jedino da se nadaju da nekih novih padavina neće biti. O nadoknadi štete za nastali kolaps, mogu samo zimskim snom da sanjaju.
(TV K3)