Šta donosi stupanje na snagu adaptiranog SSP-a? (VIDEO)

February 1, 2017, 8:01 pm
Na snagu je stupio adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom.
Mljekara - Foto: RTRS

Ukidaju se carine na uvoz robe iz Evropske unije, a zadržavaju na izvoz naših proizvoda. Iz Delegacije EU saopšteno je da proizvođači iz BiH ponovo mogu da koriste trgovinske povlastice, tzv. autonomne trgovinske mjere za određene poljoprivredne proizvode.

Poljoprivrednici i Privredna komora Srpske upozoravaju da će poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija imati veliku štetu – indirektni gubici procjenjuju se na oko 112 miliona KM. Resorno ministarstvo poručuje da do kraha poljoprivredne proizvodnje neće doći.

Ko dobija, a ko gubi? Proizvođači strahuju od milionskih gubitaka. BiH otvara vrata bescarinskom uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz evropskih zemalja u vrijednosti 622 miliona KM.

– Pored niskih subvencija, prekomjernog uvoza imamo i adaptirani Sporazum koji će po zaključcima svih poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednih grupacija definitivno biti “grobar” naše poljoprivrede – kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske

Iz Privredne komore Republike Srpske pozivaju na aktivnu zaštitu domaće privrede.

– S obzirom da će ovdje doći roba koja će biti daleko konkurentnija na domaćem tržištu, Privredna komora poziva sve institucije i druge faktore da se aktivno uključe, kako bi se pronašle zaštitne mjere koim bi se podržala domaća privreda – kaže Vlado Blagojević, portparol Privredne komore.

Ratari i stočari strahuju da će bescarinskim uvozom velikih količina mesa, goveda, peradi, svinja, mlijeka i krompira, izgubiti ionako mali dio domaćeg tržišta. Sumnjaju da mogu biti konkurenti evropskim proizvođačima, čije su subvencije nekoliko puta veće od domaćih.

– Kada je riječ o krompiru, cvekli, rotkvi i luku mislim da smo mi u BiH završili sa otvorenom proizvodnjom – kaže Mladen Lazić, povrtar iz Bijeljine.

– Kako ćemo biti konkurentni farmerima sa Zapada- iz Danske, Njemačke…ne znam. Teško će biti, ali moramo se boriti – kaže Slađan Simić, uzgajivač svinja iz sela Vršani kod Bijeljine.

Adaptiranim SSP-om mogu biti zadovoljni proizvođači vina i ribe kojima su izvozne kvote znatno uvećane. Isto važi i za izvoz šećera, iako ne postoji nijedna domaća šećerana. Proizvođači voća i povrća od danas mogu da izvoze bez carine u neograničenim količinama.

– Milim da je besmisleno da pričamo o izvozu u EU. EU nikada nije uzimala naše proizvode, niti će uzimati – ističe Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

U resornom ministarstvu Srpske tvrde da će najviše biti pogođena oblast prerade mlijeka, mesa i duvana, ali da do kraha poljoprivredne proizvodnje neće doći. Smatraju da nadležni na nivou BiH nisu uspjeli da zaštite domaću proizvodnju i to zbog toga što je 70 odsto primarne poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Srpske.

“Uprkos izuzetnim naporima koje su svi nivoi vlasti u Srpskoj, uključujući i predsjednika, uložili na sprečavanju negativnih posljedica primjene SSP-a, vrši se kontinuiran pritisak na entitetska ministarstva i odgovornost za nekonkurentnost domaće proizvodnje u potpunosti se prebacuje na entitetske budžete”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Procjenjuju da će za tri godine indirektni gubici agrarnog sektora biti oko 112 miliona, i da će i budžet Srpske pretrpjeti štetu od oko 40 miliona. Za bh. ministra Mirka Šarovića ove brojke nisu dramatične. Uvjeren je da će prerađivači mesa i industrija mlijeka uspjeti da se održe.

– Nedostaju planovi na svim nivoima, jedna vrsta akcionog plana za adaptirani SSP. Ovo je prva godina njegove primjene, tako da su to ključne manjkavosti i nedostatak zajedničke brige u ovom važnom trenutku za poljoprivredni sektor BiH – navodi Šarović.

Evropa uvjerava da liberalni režim ide u prilog maloj bh. ekonomiji. Poljoprivrednici nisu uvjereni u evropska obećanja koja su vrlo često prekršena, poput onog da će im njemačko ministarstvo poljoprivrede pružiti podršku ili makar savjetodavnu pomoć.

Јedno od rješenja za umanjenje gubitaka koji će zasigurno pogoditi domaće proizvođače, u Privrednoj komori vide kroz razvoj domaćih trgovinskih lanaca u kojima bi prioritet u plasmanu proizvoda imali domaći proizvođači. Kupujte domaće, jer naše je bolje!

RTRS

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *