Izrečenu kaznu zatvora u trajanju do godinu dana sud može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti radom u javnom interesu, u skladu s Krivičnim zakonikom RS, stoji u Pravilniku o načinu izvršenja rada u javnom interesu.
“Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 niti duži od 360 časova i određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec niti duže o šest mjeseci u skladu sa zakonikom”, navodi se u pravilniku te dodaje da rad u javnom interesu ne može biti duži od 60 časova u toku jednog mjeseca.
Kako je pojašnjeno, pri ocjeni da li izrečenu kaznu treba zamijeniti radom u javnom interesu sud će uzeti u obzir sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne.
“To znači da izvršenje zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, a istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opšte svrhe krivičnih sankcija”, istaknuto je pravilniku, koji je nedavno objavljen u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Kako naglašavaju, odmjeravajući trajanje rada u javnom interesu i rok izvršenja tog rada, sud će uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti osuđenog u vezi s njegovom ličnom situacijom i zaposlenjem.
Svrha izvršenja rada u javnom intresu, navedeno je u pravilniku, je da se uvažavajući opštu svrhu krivičnih sankcija osuđeni ne isključi iz društva.
“Cilj da uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dobrovoljno, ličnim postupanjem, radom i odnosom prema posljedicama nastalim izvršenjem krivičnog djela razvije svijest o štetnosti određenih oblika ponašanja i odgovornost za štetne posljedice”, navodi se u pravilniku i dodaje da je rad u javnom interesu besplatan.
Kako je pojašnjeno, pravosnažnu odluku nadležnog suda o zamjeni kazne zatvora radom u javnom interesu izvršava Ministarstvo pravde, posredstvom državnog službenika zaposlenog u Ministarstvu.
“Povjerenik je lice zaposleno u pravnom subjektu kod kojeg se obavlja rad u javnom interesu, koje rješenjem imenuje rukovodilac tog pravnog subjekta i koje obavlja neposreni nadzor nad izvršavanjem rada u javnom interesu”, stoji u pravilniku.
Programom se, dodaju, utvrđuju način sprovođenja rada u javnom interesu u pravnom subjektu, a naročito rapored na radno mjesto.
“Ako osuđeni poslije isteka ostavljenog roka ne izvrši ili samo djelimično izvrši rad u javnom interesu, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora, tako što će svakih započetih 60 časova rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju od mjesec dana”, istaknuto je u pravilniku.
Mirko Dabić, advokat iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne” da je ova oblast regulisana sada kada je Ministarstvo donijelo pravilnik.
“Mislim da rad u javnom interesu ima efekta na osuđenike i po mom mišljenju on je koristan jer se vrši pod nadzorom. On ima značaj što je i to neka vrsta rehabilitacije i resocijalizacije i utiče na osuđenika i njegovo buduće ponašanje”, smatra Dabić i dodaje da će biti neophodno da se sudovi, odnosno sudije edukuju u tom pravcu.
(Nezavisne – Foto: Ilustracija)