Nakon niza kriznih godina koje su se smjenjivale jedna za drugom, od finansijske i izbjegličke krize, ruske aneksije Krima, britanske odluke o izlasku, izbora američkog predsjednika Trampa, koji je doveo u pitanje transatlantske odnose, prešlo je u naviku da se svakog decembra ponavlja da je EU uspjela da preživi još jednu godinu, ali da je ona sljedeća opet ključna.
Vjetar u jedrima: Protekle godine nisu se ostvarili strahovi da će u Holandiji ili u Francuskoj pobijediti evroskeptični populisti. U Njemačkoj je kancelarka Angela Merkel sa svojom strankom ostala relativni pobjednik, iako je znatno oslabljena, a formiranje nove velike koalicije sa socijaldemokratima moglo bi da se otegne i do proljeća.
Ekonomski oporavak polako se stabilizovao, sve članice, uključujući i “problematičnu” Grčku, bilježe rast BDPa.
“Evropa ponovo ima vjetar u svojim jedrima. Vrata koja su nam se otvorila neće zauvijek biti otvorena. Iskoristimo ovaj zamah”, rekao je predsjednik Komisije ŽanKlod Junker.
Brexit: Sljedeće godine biće potrebno da se dogovori sporazum o izlasku Velike Britanije, koji će sadržavati odredbe o razdruživanju i o prelaznom razdoblju. Pregovori o tome moći će da se započnu već krajem januara, a sporazum bi trebalo da bude dogovoren do oktobra, kako bi zvaničnici država ili vlada mogli da ga odobre na svom jesenjem samitu.
Bude li se kasnilo sa sporazumom, moglo bi da se dogodi da preostalo vrijeme do datuma izlaska Velike Britanije 29. marta 2019. neće biti dovoljno za njegovu ratifikaciju, što bi svakako trebalo izbjeći ako se želi uredan, a ne haotičan razlaz.
Kriza u Španiji: I kriza u Španiji mogla bi da zada velike glavobolje. Nisu se ostvarila očekivanja španske vlade da će na izborima u Kataloniji pobijediti snage koje se protive secesiji i na taj način da riješe najveću političku krizu u zemlji u proteklih nekoliko decenija. Evropska unija je u tom sporu podržala Madrid, a ne Barselonu, ali je očigledno da podrška nije pomogla.
Politika azila: Jedno od najtežih pitanja koje stoji pred Evropskom unijom u sljedećoj godini jeste buduća politika azila u vezi s čim još ne postoji konsenzus. Unija se već u vezi s tim podijelila kada je donijela privremene mjere o obavezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica, koje su u međuvremenu istekle. Zbog tih kvota Mađarska i Slovačka obratile su se Sudu EU, tvrdeći da Savjet EU nije imao pravo da donese odluku o obavezujućim kvotama. Sud je odbacio te tužbe tvrdeći da Savjet EU nije prekoračio svoja ovlaštenja. Nakon toga, Komisija je tužila Češku, Mađarsku i Poljsku zbog nepoštovanja odluke o raspodjeli izbjegličkih kvota.
Kriza s Poljskom: Komisija je protiv Poljske pokrenula postupak predviđen članom 7 Ugovora o EU, koji može dovesti i do gubitka prava glasa u evropskim institucijama. To je prvi put u istoriji da se poseže za takvom mjerom, koju se u žargonu naziva “nuklearnom opcijom”. Komisija optužuje Poljsku da je reformom pravosuđa narušila podjelu vlasti i pod političku kontrolu stavila sudsku vlast. Od optužbi da krši osnovne evropske vrijednosti nije pošteđena ni Mađarska, koja će na proljeće održati parlamentarne izbore.
(Agencije)