Poplave kakve su Srpsku zadesile prije pet godina neće se ponoviti, bar ne ovih dana, ali za to nisu zaslužne institucije RS, nego isključivo – nebeske sile.
Pokazalo se to i minulog vikenda, kada su mnogi stanovnici mjesta uz Vrbas i Bosnu sa strahom pratili vodostaje. Ipak, vodostoji nisu narasli ni približno kao 2014. godine, kada je kroz ove dvije rijeke teklo vode koliko u normalnim okolnostima protiče džinovskim Dunavom, a ljudi ginuli u sitihiji.
Šta bi se desilo kada bi rijeke u Srpskoj nadošle, kao prije pet godina, a zbog klimatskih promjena, takav je scenario, tvrde stručnajci, sasvim moguć?! Za sada je sigurno jedino da su spasioci spremniji i efikasniji nego 2014, što se pokazalo i u prošlogodišnjim poplavama na području Kozarske Dubice, kada je Civilna zaštita suvereno kontrolisala situaciju, uprkos pucanju savskog nasipa.
– Mi smo u posljednjih pet godina napredovali i institucionalno i kadrovski, imamo specijalne jedinice, novu opremu, novi način rada i veliko iskustvo. Kakva je situacija u drugim institucijama, ne bih komentarisao – kaže portparol Civilne zaštite RS Željko Stojanović.
Semberija i Podrinje na udaru
Ako je suditi po odgovorima iz Javne ustanove “Vode Srpske”, od 2014. godine je na zaštiti od poplava „učinjeno mnogo“, ali ipak mirnije se može spavati samo u mjestima koja su zaštićena predratnim nasipima, jer novi vodoprivredni objekti nisu građeni. Tamo gdje nasipa nema mještanima preostaje samo da se mole bogu.
Foto: Srna
Krava na balkonu imanja Čede Borojevića u Šamcu, poplava u maju 2014. godine
Iz JU „Vode Srpske“ poručuju da su zahvaljujući novcu iz Evropske investicione banke, u ukupnom iznosu od 55 miliona evra, te projektima koji se finansiraju iz Fonda solidarnosti RS, „u proteklih pet godina radili na sanaciji nasipa, rekonstrukciji oštećenih vodoprivrednih objekata, te regulaciji riječnih korita“.
– Gdje god postoje izgrađeni objekti zaštite od poplava, postoji i visok nivo pouzdanosti odbrane od poplava. Tamo gdje ne postoje izgrađeni zaštitni nasipi, kao što je na bujičnim brdskim vodotocima ili pored rijeke Drine, kao što je u Semberiji, i dalje postoji opasnost od izlivanja rijeka – poručuju iz JU „Vode Srpske“
“Viskijem” protiv vode
Mala opština Jezero na granici RS i FBiH, daleko je od Drine i nije u Semberiji, ali je često je na udaru poplava. Zbog izlivanja Plive i Jošavke prošlog vikenda je poplavljeno 20 kuća, pa su čelnici Jezera u pomoć pozvali predstavnike nadležnih ministarstava i Civilne zaštite iz oba entiteta.
– Dogovorili smo da se postave mjerne stanice na Jošavki kako bi se, pri porastu vodostaja, regulisanjem nivoa vode u akumulaciji Hidroelektrane Jace spriječile poplave. Moramo racionalnije upravljati vodama kako bismo umanjili štete – kaže načelnica Jezera Snežana Ružičić.
Da katastrofe ne mogu sprečiti, ali mogu stanovništvo i spasioce upozoriti na rast vodostaja, da bi se preduzele mjere zaštite, svjesni su i u Hidrometeorološkom zavodu RS, gdje privode kraju proceduru za nabavku savremenog sistema za prikupljanje informacija i prevenciju poplava zanimljivog naziva “Wiski”. Kako je za Srpskainfo potvrdio načelnik hidrološke službe u HMZRS, Darko Borojević, “Wiski” siže krajem aprila. Pa, nazdravlje.
Izvor: srpskainfo/ Milkica Milojević