Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje koliko smo zapravo nerazvijeni, jer je dominantna uloga PDV-a u strukturi prihoda karakteristika nerazvijenih zemalja, a kod nas indirektni porezi ili PDV čine više od 70 odsto javnih prihoda.
Ekonomista Predrag Mlinarević objasnio je da struktura javnih prihoda predstavlja i refleksiju ekonomske strukture jedne zemlje, a može i da ukazuje na stanje njene konkurentnosti, jer sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje.
– Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak – rekao je Mlinarević.
Da podsjetimo stopa poreza na dobit u Republici Srpskoj iznosi svega 10 najmanje, a osim toga ne postoji porez na dividendu, a sve to omogućava vlasnicima kapitala da postanu još bogatiji.
U Hrvatskoj porez na dobit iznosi 10 odsto ako su ostvareni prihodi manji od milion evra, a 18 odsto ako su prihodi veći. Osim toga na dohotke od kamata i dividendi za ostvarene prihode prilikom isplate automatski se odbija 12 odsto poreza. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a osnovna poreska stopa na dividendu iznosi takođe 15 odsto.
– Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite – kaže Mlinarević.
Objasnio je da ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada.
– S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode – kazao je on.
Ukoliko ne postoji održiva osnovica za punjenje budžeta, onda je zaduživanje jedina opcija da održite taj nivo potrošnje i da ekonomija bude održana na tom nivou.
– Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati – kaže Mlinarević.
Prema njegovim riječima država se zaduži, nastane javni dug, isplati te veće zarade i s jedne strane imamo generisanje potrošnje, generisanje deficita trgovinskog bilansa i rast duga do mjere – dok se ne nasučemo na neke barijere zaduženosti ili prezaduženosti.
– Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova – istakao je Predrag Mlinarević.
Uvoznička ekonomija i potrošački model će se održavati dok možemo da se zadužujemo i da to transmitujemo na potrošnju.
– Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira – istakao je Mlinarević.
(Tekst: srpskainfo – foto: arhiva)