Republika Srpska opredijeljena je za poštovanje, pridržavanje i sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za integraciju BiH u EU, naglašava se u izvještaju koji je Vlada Srpske uputila Savjetu bezbjednosti UN.
Srpska smatra da su ova dva cilja kompatibilna i dokazuje opredijeljenost za evropski put značajnim napretkom na usklađivanju zakona sa pravnim tekovinama EU, kao i sprovođenjem reformi radi postizanja napretka na planu evrointegracija.
U izvještaju se, međutim, navodi da napredak BiH ka EU i dalje koče povrede njenog suvereniteta u obliku nezakonitih intervencija OHR-a, kao i nastavka prisustva stranih sudija u Ustavnom sudu.
“EU je sa pravom ukazala da je dalje postojanje visokog predstavnika nespojivo sa članstvom u EU i rekla da BiH mora riješiti pitanje stranih sudija”, ističe se u izvještaju.
Srpska smatra da je dijalog u okviru Dejtona ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedino sredstvo kojim se mogu obezbijediti stabilnost i napredak zemlje.
U dokumentu za debatu EU iz februara ove godine s pravom se naglašava dijalog kao način rješavanja političkih problema u BiH, te ističe da bi “druge opcije značile veće izazove za sprovođenje agende EU”.
Lideri Republike Srpske jasno su na tom planu stavili do znanja da su za otvoren dijalog sa partnerima u BiH, a u januaru je predsjednik Srpske Željka Cvijanović rekla da, uz iskren dijalog, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i svi drugi građani mogu imati dobar zajednički život.
Cvijanovićeva je, čak, na tom planu imenovala poseban tim, a hrvatski lideri izrazili su zainteresovanost za učešće u dijalogu, dok bošnjački, nažalost, ali ne i na iznenađenje, nisu bili spremni da učestvuju.
U februaru ove godine Dom naroda BiH usvojio je rezoluciju kojom se izražava podrška pokretanju dijaloga između vlasti dva entiteta BiH i političkih predstavnika tri najveće etničke grupe o mogućim rješenjima za budućnost zemlje. Dok su srpski i hrvatski članovi Doma naroda podržali rezoluciju, bošnjački su glasali protiv.
“Regionalni lideri takođe su uvidjeli značaj dijaloga za budućnost BiH. Hrvatska, Turska i Srbija nedavno su ponudile da omoguće takav dijalog da bi se riješili politički problemi BiH. Srpski i hrvatski lideri u BiH pozdravili su ovu inicijativu, međutim, bošnjački su je odbili uprkos naporima turskog predsjednika”, navodi se u izvještaju.
U tom dokumentu se napominje da ne bi trebalo biti iznenađenje da se Srbi i Hrvati u BiH plaše majorizacije kada bošnjački lideri odbijaju da razgovaraju, čak i u vrijeme političke krize.
U izvještaju se ističe da neki članovi međunarodne zajednice sprovode politiku koja je, čini se, skrojena da produbi političku krizu u BiH.
“Umjesto da se suoče sa pravim izvorima problema BiH – napadima OHR-a i političkog Sarajeva na vladavinu prava i mehanizme zaštite koje Dejtonski sporazum daje Srbima i Hrvatima – ove strane gnjev usmjeravaju na prirodnu i opravdanu reakciju srpskog političkog rukovodstva na te napade. Umjesto da ugase vatru, neke strane napadaju vatrogasce”, piše u izvještaju.
Napominje se i da političko rukovodstvo Bošnjaka u BiH krivi srpske predstavnike za probleme u zemlji, iako je i predsjednik vodeće hrvatske stranke u BiH Dragan Čović govorio da, kada bi srpski član Predsjedništva bio jedini problem BiH, to bi se lako riješilo.
Čović je rekao u vezi sa tim i da smatra da su problemi u BiH mnogo složeniji, višeslojni i da je njihovo izvorište mnogo dalje od Milorada Dodika.
U izvještaju se navodi da se BiH niz godina neustavno centralizuje nezakonitim dekretima, prinudom i uplitanjem OHR-a, te da je sada političko Sarajevo intenziviralo razgradnju dejtonskog ustavnog sistema i preuzimanje institucija na nivou BiH s ciljem da pod kontrolu stavi ključne poluge vlasti.
Republika Srpska, s druge strane, smatra da BiH može uspjeti pod uslovom da domaće strane i međunarodna zajednica poštuju Dejtonski sporazum. Srpska, kako se napominje u izvještaju, radi na izgradnji BiH koja vjerno sprovodi dejtonsku ustavnu strukturu i upravlja u skladu sa vladavinom prava, bez nezakonitih i destabilizujućih dekreta OHR-a, te se brzo kreće na putu ka članstvu u EU.
“Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici mogu pomoći tako što će uvažiti da aktuelna pitanja unutrašnje politike BiH, poput nastojanja Srpske da ostvari svoje ustavne nadležnosti, ni na koji način ne ugrožavaju mir i stabilnost, te da ne opravdavaju strana uplitanja”, ističe se u izvještaju.
U ovom dokumentu se dodaje da je konačno potrebno prihvatiti dejtonski kompromis i podstaći bošnjačko rukovodstvo da, umjesto što nastavlja aktivnosti neustavne centralizacije zemlje i blokiranja projekata od interesa i značaja za sve građane BiH, napokon prihvati iskren unutrašnji dijalog sa predstavnicima druga dva konstitutivna naroda na planu građenja uspješne budućnosti BiH.
Srna