U Bijeljini je danas održan prvi regionalni sastanak sa veterinarskim organizacijama o temi slinavke i šapa i izazovima koji prijete od ove najopasnije zarazne bolesti papkara, koja se nakon 40 godina pojavila u zapadnoj Evropi.
Nakon vrlo posjećenog sastanka koji je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u saradnji sa Veterinarskom komorom, pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić rekao je da su slučajevi zabilježeni u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, te da resorno ministarstvo prati sve informacije o pojavi slinavke i šapa.
“Preduzimamo sve preventivne mjere sa svim akterima, farmerima i veterinarskom službom, donijeli smo već rješenje o formiranju stručnog tima za nadzor slinakve, šapa i kuge malih preživara, pripremljeni su planovi hitnih mjera za slinavku i šap koji su upućeni na Vladu”, istakao je Lukić.
On je naveo da se u Republici Srpskoj djeluje preventivno, u saradnji sa Veterinarskim institutom “Dr Vaso Butozan”, da se rade monitorinzi slinavke i šapa kako bi se učinilo sve preventivno da se ova zarazna bolest ne pojavi u Srpskoj.
“Sva grla koja su uvezena iz zemalja u kojima je potvrđena pojava slinavke i šapa biće stavljena pod nadzor”, najavio je Lukić, a farmerima je uputio apel da se biosigurnosne mjere apsolutno podignu na najviši nivo.
Prema njegovim riječima, slinavka i šap pogađa goveda, svinje, ovce i koze kojih je veliki broj u Republici Srpskoj, pogotovo na području Semberije i Lijevče polja, a bolest se posljednji put na ovim prostorima pojavila 1968. godine.
Velibor Kesić, predsjednik Veterinarske komore Republike Srpske koja okuplja više od 400 članova, rekao je da se “protiv nevidljivog neprijatelja – zaraznih bolesti, bori vrlo vidljiva veterinarska služba” i pohvalio resorno ministarstvo za preventivno djelovanje.
Direktor Veterinarskog instituta Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” u Banjaluci Dragan Knežević ukazao je na katastrofalne ekonomske posljedice pojave slinavke i šapa i istakao da virus koji prođe kroz farmu muznih grla smanjuje proizvodnju za 80 procenata.
On je naveo da Institut već četvrtu godinu radi monitoring na ovu zaraznu bolest i da imaju stručan kadar.
“Spremni smo da spriječimo ulazak bolesti koliko je do nas, a farmeri treba da podignu nivo biosigurnosti, što je ključno”, poručio je Knežević i naveo da farme treba zaštiti od ulaska životinja nepoznatog porijekla, od ulaska nepoznatih ljudi, te pripremiti dezinfekcione barijere, prenosi Srna.
(Tekst: Srna – foto: arhiva)