“To je početak jednog opasnog stanja po kome će se Republika Srpska sa postojećem parlamentarnom većinom sve češće ostvaljati bez zaštite, kao što je pitanje nadležnosti po drugim značajnim zakonima”, istakla je Majkićeva na konferenciji za novinare SNSD-a u Banjaluci.
Majkićeva, koja je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, rekla je da je Vlada Srpske već obavila raspravu u vezi sa ovim pitanjem, ali da će Narodna skupština Republike Srpske morati da donese određene mjere, jer su svi predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH dužni da se pridržavaju odluka Vlade i zaključaka parlamenta Srpske.
Ona je precizirala da su posljedice donošenja ovog zakona po Republiku Srpsku – ukidanje nadležnosti Republike Srpske nad procesuiranjem krivičnih djela pranja novca, smanjenje finansijskih efekata po Republiku Srpsku, te oduzimanje prava Republici Srpskoj na vođenje istraga za krivična djela trgovina ljudima i prosjačenja.
Majkićeva je pojasnila da prenos nadležnosti kod ovog zakona podrazumijeva prenošenje prava za procesuiranje krivičnog dijela pranja novca na Tužilaštvo i Sud BiH, podsjetivši da su do sada to radili tužilaštvo i sud Republike Srpske ne izuzimajući pravo da Sud i Tužilaštvo BiH mogu to da urade.
Ona je navela da je Manival tražio da se u okviru tog člana izvrši razgraničenje nadležnosti u zakonu, odnosno da se odredio do kog nivoa je Republika Srpska, a od kog BiH, ali da to nije prihvaćeno.
“To praktično znači da MUP Republike Srpske može biti angažovan više godina na istragama za krivična djela pranja novca i kada završi rad za četiri godine, korist od toga ide u budžet BiH, a ne u budžet Srpske”, istakla je Majkićeva.
Ona je podsjetila na slučaj “Ćopić” i bijeljinske Šećerane kada je u budžet Srpske po tom osnovu došlo 15 miliona KM, ističući da se za dvije godine primjene Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine u budžet Srpske inkasiralo 40 miliona KM.
Prema njenim riječima, drugi problem donošenja Krivičnog zakona BiH je oduzimanje prava Srpskoj na vođenje istraga za krivična djela trgovine ljudima sa elementom inostranosti, dodajući da je neshvatljivo da Sud i Tužilaštvo BiH rade na prosjačenju što je najveći problem lokalnih zajednica.
Majkićeva kaže da je izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH sadržavala 23 člana od kojih se šest odnosilo na preporuke Manivala. Od pomenutih šest, kaže ona, samo je jedan bio sporan za Republiku Srpsku koji je bio prihvatljiv za predstavnike Evropske komisije, ali ne i za BiH.
Ona je navela da su ovakva rješenja u Krivičnom zakonu BiH prihvaćena na insistiranje pomoćnika ministra pravde BiH Milane Popadić, koja je nedavno imenovana u VSTS BiH.
Majkićeva je podsjetila da je prošle godine u isto vrijeme u parlamentarnoj propceduri bio isti ovaj zakon, ali je tada zaustavljen, posebno, nakon pisma predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika svim delegatima u Domu naroda parlamenta BiH.
Ona je rekla da ne vjeruje da će BiH doći na “crnu listu” zato što ne primjenjuje zakonodavstvo o pranju novca i finansiranju terorizma, ističući da na tu listu dolaze zemlje koje ne žele da razgovaraju o ovom pitanju sa međunarodnim tijelima.
“Republika Srpska je pohvaljena od Manivala za rješenje slučaja ‘Ćopić’, a jedinstvena je, jer ima svoj Zakon o sprečavanju pranja novca i oduzimanju ilegalno stečene imovine i dobre rezultate po tom osnovu”, napomenula je Majkićeva.
Komentarišući najavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da če u Srpskj biti donesen antiteroristički zakon, Majkićeva je rekla da je terorizam ključno pitanje u BiH koje se pokušava staviti u kraj.
“To je najveće pitanje i najveći problem u BiH. Postoje pojedini predstavnici na najvišim funkcijama u institucijama BiH koji se dovode u vezu sa najstrašnijim stvarima. Pitanje borbe protiv terorizma je u rukama Bošnjaka koji nikada nisu iskazali spremnost da na tom planu nešto urade”, istakla je Majkićeva i izrazila uvjerenje da će ovaj zakon biti donesen u Srpskoj.