Poslije jučerašnjeg sastanka održanog na tehničkom nivou zvanično nisu iznošene konkretne brojke a cjelodnevni sastanak bio je zamišljen tako da donatori steknu pravu sliku o tome šta se dogodilo u Srbiji i BiH i koliku su štetu dvije zemlje pretrpjele, da bi mogli da se pripreme za predstojeću donatorsku konferenciju koja će sledeće srijede biti održana u Briselu.
Marko Blagojević, direktor Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja ocijenio je za ”Novosti” da je sastanak u Parizu bio veoma važan, jer sada potencijalni donatori imaju potpunu informaciju o tome u kojim sektorima i u kojoj mjeri je nastala šteta.
”Zadovoljan sam jer smo imali veoma dobar izvještaj utemeljen na kredibilnoj međunarodno prihvaćenoj metodologiji”, rekao je Blagojević.
Riječ je o sumarnom izvještaju koji će detaljno biti predstavljen u Srbiji krajem nedjelje, u četvrtak ili petak. Riječ je o milijardu i po evra štete.
Osim na donatorskoj konferenciji, sa koje očekuju bespovratna sredstva, potreban novac će se, paralelno, obezbjeđivati i iz fondova EU, bilateralnim zajmovima i donacijama, pozajmicama iz međunarodnih finansijskih institucija.
U Ke d'Orseju, koji je organizovao jučerašnji skup, nisu hteli da unapred iznose procjene o visini mogućih donacija, ističući da će mnogo toga biti poznato tek na konferenciji 16. jula u Briselu.
Majkl Devenport, šef Delegacije EU u Srbiji rekao je za ”Novosti” da će detaljan izvještaj o procjeni štete nastale od poplava, na kojem su od sredine maja radili timovi EU, UN i Svjetske banke, kao i Vlade Srbije i lokalnih samouprava, koji je predstavljen juče u Parizu, ubuduće biti “vodič” ne samo za države, nego i za privatne fondacije, koje će prikupljati sredstva za otklanjanje posledica od poplava”.
On napominje da će ovaj dokument biti i osnova prikupljanja pomoći na Donatorskoj konferenciji u Briselu, 16. jula.
”U narednih desetak dana ćemo sa Vladom, UNOPS, Programom za hranu i poljoprivredu i tri međunarodne nevladine organizacije potpisati ugovor o konkretnom angažovanju 30 miliona evra pomoći koje je EU već opredijelila”, rekao je Devenport.
Tim sredstvima, dodao je on, biće obnavljane škole, obdaništa, domovi zdravlja, privatni domovi, a biće i dodijeljena bespovratna sredstva i oprema za ponovno pokretanje malih, porodičnih preduzeća koja trenutno ne rade pošto njihovi vlasnici nemaju sredstava da pokrenu proizvodnju.
Takođe, poljoprivrednici mogu da računaju na pomoć u obnavljanju stočnog i životinjskog fonda, na nabavku đubriva i sjemena.
Devenport još naglašava da je ovo samo prvi, hitni paket, da se trenutno planira paket pomoći za 2014. u iznosu od oko 200 miliona evra.
(Večernje novosti)