– Uslovni otpust biće mogućnost, a ne obaveza. To je medjunarodni standard – dodao je profesor Bejatović, koji je i predsjednik Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu i član radne grupe za izmjene Krivičnog zakonika.
Svaki osuđenik na doživotni zatvor moći će poslije 25 godina provedenih iza rešetaka da napiše molbu, a da li će biti i pušten na slobodu uz uslov da ne ponovi krivično djelo, o tome će odlučiti sud.
Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o učiniocima najtežih krivičnih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubistva djece.
Bejatović smatra da izvjesnost otkrivanja i kažnjavanja više utiče na potencijalne buduće učinioce krivičnih djela nego visina propisane kazne.
– Statistički imamo povećanu efikasnost krivičnog postupka, ali to je zbog toga što je veliki broj sporazuma sa tužilaštvom i oportuniteta krivičnog gonjenja, ali kada je o klasičnim procesima riječ, nema bitnijih pomaka u povećanju efikasnosti krivičnih postupaka. U 50 odsto slučajeva koje smo analizirali u istraživanju, proces je trajao duže od dvije godine, a u više od 10 odsto duže od pet godina, kazao je on.
On navodi da sudovi imaju poprilično širok prostor za slobodno odlučivanje, kako u pogledu izbora vrste krivične sankcije, tako i u pogledu odmjeravanja kazne.
RTRS