Srbija bi za dvije i po godine trebalo da dobije svoj satelit u svemiru, pišu srpski mediji.
Multidisciplinarni istraživački tim stručnjaka Mašinskog i Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za fiziku i Astronomske opservatorije Beograd radi na projektu “Mozaik”, koji će u orbitu poslati prvi srpski kjub satelit, kojim će moći da se upravlja sa Zemlje.
“Lansiranje satelita okvirno je planirano za 2025. godinu”, rekao je jedan od članova tima Marko Gavrilović, student doktorskih studija i član Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, zadužen za proračune orbitalne dinamike letelice, koji su od ključnog značaja za njeno kretanje i što duži ostanak u orbiti.
Njegov zadatak je da na osnovu evolucije orbite satelita utvrdi kako na njegovo kretanje utiču gravitaciono polje Zemlje, zatim gravitacija Sunca, Meseca i drugih nebeskih tela, kao i ostali efekti, kao što je uticaj sunčevog zračenja i atmosferski otpor i uzgon.
Gavrilović je naveo da se budući kjubsat sastoji od tri kocke, dimenzija 30 puta 10 puta 10 centimetara.
Biće opremljen kamerama i imaće precizan sistem za određivanje svoje lokacije i orijentacije u prostoru. Energiju će generisati putem sklopivih solarnih panela.
Letjelice ovog tipa prosječno borave u vasioni oko godinu dana, ali tim Srbije želi da napravi korak unaprijed.
“Hoćemo da uradimo nešto što niko do sada nije uradio, ne samo za kjub, nego za sve satelite, da izvršimo orbitalno upravljanje i produžimo vek trajanja. Želimo da ga, dok je iza planete, stavimo u flajt mod, a kako izađe samo da se okrene. Tako ćemo uštediti energiju, a i zadržaćemo ga što duže u orbiti. Svi su, do sada, leteli u nižim orbitama 200 do 400 kilometara, planiramo da ga pošaljemo na 675 kilometra”, istakao je Gavrilović.
Osim što će Srbija ući u porodicu država koje rade na razvoju svemirskih tehnologija, prvi put će dobiti i fotografije zemlje iz vasione u visokoj rezoluciji, a biće moguće i praćenje klimatskih promjena, staništa endemskih vrsta i veličine šumskog pokrivača.
U okviru projekta “Mozaik” gotovo sve zemlje u okruženju su započele razvoj svojih svemirskih projekata, pišu “Novosti” i dodaju da vodeću ulogu imaju Mađarska, Slovenija i Grčka, dok su Hrvatska i Albanija takođe odmakle.