Šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić rekla je za ovaj list, da će Zagreb tražiti da se spor oko granica koji traje već 13 godina, riješi međunarodnom arbitražom, jer “ne treba više imati iluzija da je moguće postići dogovor”.
Međutim, da bi ovo pitanje bilo razriješeno u Hagu, zahtjev treba da upute obje strane, a u srpskom državnom vrhu, kako saznaje list, još nije razmatrana ovakva mogućnost. Razgraničenje sa Hrvatskom biće jedna od tema susreta u Zagrebu šefova diplomatija dviju zemalja Ivice Dačića i Vesne Pusić.
– Razmatraćemo ne samo granice, već i sva druga otvorena pitanja. Mi smo opredijeljeni za gajenje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje svih neriješenih tema, i takvu dobru volju očekujemo i od susjeda – kaže Dačić.
Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi kaže da bi dvije države granice mogle da mjere kod dva međunarodna suda koja su nadležna za ovakva pitanja, i to oba u Hagu. To su Međunarodni sud pravde i Stalni arbitražni sud.
– Očigledno je da će se teško doći do dogovora direktnim pregovorima dviju strana, jer je mnogo spornih tačaka. Ukoliko bi se za ovo sporno pitanje potražila međunarodna arbitraža, obje zemlje morale bi da poštuju donijetu odluku. Ali, pitanje granica ne može pred sudovima da pokrene samo jedna strana, već obje moraju da se slože oko međunarodne arbitraže – kaže Varadi.
Procjenjuje da bi takav spor trajao dvije-tri godine i da bi bio okončan prije nego što Srbija završi pregovore o članstvu sa EU, čime bi se izbjeglo eventualno stavljanje veta Hrvatske na evropski put Srbije.
Inače, Srbija i Hrvatska su osnovale međudržavnu komisiju za iscrtavanje linije, koja uprkos višegodišnjim naporima, do danas nije dala gotovo nikakve rezultate. Radila je sa prekidima, a od 2003. do 2010. nije održan nijedan sastanak. Od odmrzavanja dijaloga održane su četiri runde razgovora, od kojih je posljednja krajem 2011.
Stavovi o liniji granice duž 145 spornih kilometara rijeke Dunav, međutim, nisu pomjereni ni za milimetar.
Srbija se drži odluke iz 1945. po kojoj “linija” između dvije države ide Dunavom od mađarske granice do Iloka. Hrvati se ne slažu, jer je rijeka promijenila tok, pa je, kažu, dio njihove zemlje ostao u Srbiji.
Kako je listu rečeno u MIP, Hrvati osporavaju skoro polovinu dunavske granice.