Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer, u razgovoru za drugi kanal nemačkog javnog servisa ZDF, založio se da se na zemlje članice EU koje nisu spremne da prime izbjeglice izvrši pritisak preko sredstava iz fondova EU.
„Potrebno nam je da razgovaramo o načinima vršenja pritiska. Riječ je često o zemljama koje dobijaju mnogo iz strukturalnih fondova EU”, rekao je De Mezijer, ukazujući da se zemlje koje odbijaju dogovor „trenutno ne suočavaju sa posljedicama”.
On nije imenovao koje su zemlje u pitanju, ali je već poznato da su prekjučerašnji pregovori u Briselu propali zbog upornog protivljenja Mađarske, Češke, Slovačke i Rumunije da prihvate plan predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Јunkera da se među članicama EU raspodijeli dodatnih 120.000 izbjeglica, što je inače samo mali dio od ukupnog broja koji je došao na evropsko tlo sa Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike.
Prema riječima De Mezijera, Јunker je „predložio kako bi trebalo razmotriti da li bi takve zemlje (koje odbijaju plan) trebalo da primaju manje strukturalne fondove, s čime se ja slažem”.
Međutim, nekoliko sati poslije ove izjave, iz Brisela je stigao demanti da je Јunker to rekao, kao i tvrdnja da nema pravnog osnova da davanja iz fondova EU budu smanjena zemljama koje se protive obavezujućim kvotama za izbjeglice.
„Predsjednik (EK Јunker) nikada nije ovo rekao”, rekla je portparolka EK Nataša Berto, dodajući da važeći dogovori sa zemljama članicama EU „ne daju pravnu osnovu za smanjenje raspodjele evropskih strukturnih i investicionih fondova ukoliko neka država članica odbije obavezujući mehanizam za raspodjelu (izbjeglica)”.
Prema njenim rečima, uvođenje takvog rješenja zahtijevalo bi izmjene u budžetu EU, o čemu se zasad ne govori. Međutim, u Njemačkoj ideja o kažnjavanju zemalja ima sve veću podršku, pa je to kao sredstvo pritiska pomenuo i vicekancelar i ministar ekonomije Zigmar Gabrijel.
„Njemačka nije spremna da bude neto davalac novca u Evropi kojoj svi žele da se pridruže kada dobijaju novac, ali nisu spremni da podjele odgovornost”, rekao je Gabrijel i dodao da se „Evropa još jednom obrukala” što nije postigla sporazum o raspodjeli 120.000 izbjeglica.
Prema njegovim riječima, zemlje članice EU trebalo bi da shvate kako je Evropa dovedena u pitanje jer „ono što sada doživljavamo prijeti Evropi znatno više od grčke krize”.
„Naša zemlja ne može sama da riješi izbjegličke probleme za polovinu svijeta”, rekao je Gabrijel, dodavši da je „160.000 samo kap u okeanu”.
Zemlje članice su inicijalno razmatrale raspjodelu 160.000 izbjeglica, ali su dale formalni pristanak samo na raniji predlog da u naredne dvije godine bude preraspoređeno 40.000 tražilaca azila, koji su sada u Grčkoj i Italiji.
Predloženoj raspodjeli izbjeglica iz preopterećenih zemlja na spoljnim granicama EU, pre svega iz Italije, Grčke i Mađarske, usprotivile su se istočnoevropske zemlje, među kojima i sama Mađarska iako je ona već višestruko ispunila za nju predloženu kvotu. Osim Mađarske, u praksi predložene kvote je ispunilo ukupno 11 članica EU, i to Njemačka, Holandija, Belgija, Švedska, Austrija, Bugarska, Kipar, Malta, Italija i Grčka. S druge strane, kako bi ispunile predložene kvote dodatne tražioce azila moralo bi da primi 14 zemalja, i to Francuska, Španija, Poljska, Rumunija, Portugalija, Češka, Finska, Slovačka, Hrvatska, Litvanija, Slovenija, Estonija, Letonija i Luksemburg. Kvote su, inače, određene u skladu sa brojem stanovnika i bruto društvenim proizvodom svake zemlje, a da su usvojene vjerovatno bi bile osnov i za dalje raspoređivanje više od pola miliona izbjeglica koje su od početka godine ušle u EU.
U Njemačku će ove godine doći do milion izbeglica (uključujući i one sa zapadnog Balkana), procijenio je vicekancelar Gabrijel, dok se ministar unutrašnjih poslova De Mezijer i dalje drži procjene da će broj novopridošlih biti 800.000. Njemački zvaničnici tvrde da Njemačka može to da podnese, ali ujedno žele da u rješavanju krize učestvuju sve članice EU. Zbog toga su poslije jučerašnjeg sastanka u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel i austrijski kancelar Verner Fajman u telefonskom razgovoru pozvali predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska da organizuje specijalni samit lidera EU.
„Ovo je problem za cijelu Evropsku uniju i zbog toga tražimo da specijalni samit EU bude održan sljedeće nedjelje”, rekla je Merkelova, dodajući da će Tusk taj prijedlog razmotriti.
Ona je, međutim, juče izbjegla da podrži predlog o finansijskom kažnjavanju zemalja koje odbijaju da prihvate kvote, pozvavši „na više evropskog duha” i ističući da „pretnje nisu pravi način za postizanje sporazuma”.
Nesloga o izbegličkoj krizi, kako ocjenjuju njemački mediji, ugrožava opstanak EU. Politički magazin „Špigl” se zbog toga pita da li je EU zapravo „Egoistična unija”, ukazujući da se EU suočava sa suštinskim pitanjima: „da li želi da bude zajednica zemalja koja rješava probleme kao jedan čak i kad se problemi tiče više nekih zemalja u odnosu na druge, ili želi da bude neka vrsta ležerne zone slobodne trgovine čije članice same odlučuju o svim pitanjima i u samo u skladu sa sopstvenim interesima?”