Predstavnički dom parlamenta BiH zadužio je Savjet ministara BiH, Ministarstvo bezbjednosti BiH i Ministarstvo spoljnih poslova BiH da pokrenu proceduru kako bi BiH potpisala sporazum o readmisiji s Avganistanom, Irakom, Bangladešom, Iranom, Egiptom, Tunisom, Alžirom i Marokom, međutim put do tih sporazuma je i te kako dug i najmanje zavisi od Bosne i Hercegovine.
“Zadužuje se Savjet ministara BiH da o preduzetim aktivnostima i njihovim učincima izvijesti Predstavnički dom BiH najkasnije 90 dana od dana usvajanja ove inicijative”, zaključeno je na sjednici Predstavničkog doma BiH, koja je održana u četvrtak.
Inače, ova inicijativa, odnosno potpisani sporazumi o readmisiji sa zemljama iz kojih najviše dolaze migranti, mogla bi biti mali dio rješenja migrantske krize jer bi to u značajnoj mjeri obeshrabrilo migrante da idu preko teritorije BiH jer znaju da bi mogli biti deportovani u zemlju iz koje dolaze. Ipak, procedure u ovim slučajevima mogu biti dugotrajne i komplikovane, a to najbolje pokazuje nedavno potpisani Sporazum o readmisiji sa Pakistanom, koji još nije zaživio u praksi jer treba da prođe procedure ratifikacije i u jednoj i u drugoj zemlji, a to može trajati mjesecima.
“Sporazumi o readmisiji su dio rješenja migrantske krize u Bosni i Hercegovini, ali vidite da smo prije nekoliko mjeseci potpisali sa Pakistanom i trebaće još nekoliko mjeseci da taj sporazum bude operativan”, istakao je Kožul za “Nezavisne”.
Kada je riječ o sporazumima o readmisiji, i početkom februara održan je sastanak Selme Cikotića, ministra bezbjednosti BiH, Ankice Gudeljević, ministarke civilnih poslova BiH, i Miloša Lučića, ministra ljudskih prava i izbjeglica BiH, na kojem je bilo govora o potpisivanju sporazuma o readmisiji sa zemljama iz kojih dolazi najveći broj migranata. Kako je tada istaknuto, ti sporazumi omogućiće vraćanje u države porijekla, ali i biti preventivna mjera za odvraćanje migranata od korištenja Bosne i Hercegovine za tranzit ka zemljama Evropske unije.
“Ako uspijemo napraviti sporazume i s Afganistanom, Bangladešom, Egiptom i Marokom, onda se naš kapacitet readmisije povećava i to je jedan od elemenata kvalitetnijeg upravljanja krizom. Neće je riješiti, ali će doprinijeti boljoj kontroli”, rekao je nedavno Cikotić.
Prema zvaničnim podacima, u BiH najviše migranata dolazi upravo iz Pakistana, Avganistana, Bangladeša, Iraka, Sirije, Maroka i Egipta, ali problem bi na kraju moglo predstavljati i to što ne žele da se vrate u zemlje iz kojih dolaze, što i u slučaju potpisanog Sporazuma o readmisiji umnogome otežava situaciju.
(Tekst i foto: Nezavisne)