Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju veliki praznik Svetu Petku zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih. Kult svetiteljke njeguje se vekovima u jugoistočnoj Evropi, kako kod Srba tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišćanski narodi na srednjem istoku. Baš zato što je toliko cijenjena postoje običaji i vjerovanja za ovu svetiteljku koje bi valjalo ispoštovati.
Na ovaj praznik, kažu predanja, izbjegavaju se svi teži poslovi u kući. Ovo važi za sve, a posebno za žene. Naše prabake su vjerovale da na taj dan nikako ne treba prati veš, šiti i ne smije se raditi težak posao, što se posebno odnosi na žene.
Prema jednom starom običaju, mlade djevojke treba da naberu cvijeće kojim će ukrasiti dom da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Vjeruje se takođe da na ovaj praznik djevojčicama treba obući nove haljinice da bi ih u narednoj godini pratila radost. Mnogima je Sveta Petka krsna slava.
Tada njeno ime domaćini prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hljeb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu ili Pejcindan. Potom popiju vodu, sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene Svetoj Petki. Ta se voda naziva adžijazma.
Njome u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do sljedeće slave jer ima svojstvo zaštitnika.
Obilježavanje slave
Od slavskog kolača domaćica ili žena-gost koja je prva stigla treba da sačuva mrve. Poslije ponoći mrve valja posuti po tavanu kuće (ko je ima) ili pod krevete. Snovi koji se te noći sanjaju biće proročki, tvrdi tradicija.
Vjeruje se da će djevojke koje sačuvaju mrvice pošto su pojele parčence hljeba namenjenog Svetoj Petki te noći vidjeti i svoju sudbinu i budućeg muža u snu. Uveče se izgovara molitva, to čini domaćin kuće, a žene i djeca se samo tri puta prekrste.
Poslije molitve se spava. Glava se uvijek tokom spavanja okreće ka istoku. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvijek se leže na desnu stranu jer se tako valja.
(MONDO)