Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Јerusalimski hram i njeno zavještanje Bogu.
Vavedenje je i slava manastira Hilandar.
Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Јoakima i Ane.
Po obećanju da će dijete koje im Gospod podari posvetiti njemu na službu, sveti Јoakim i Ana doveli su trogodišnju Mariju u jerusalimski hram.
Na ovaj dan Devica se zavetovala pred Bogom i ljudima, a činodejstvovao je prvosveštenik Zaharije, otac svetog Јovana Preteče. Bogorodica je u molitvama i postu, u hramu ostala do dvanaeste godine.
Posle smrti roditelja, Mariju su dali Јosifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Јosifovom domu primila je blagovijest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.
Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih porodica.
Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog vijeka, a pisani tragovi potiču iz osmog vijeka.
Zaštitnica porodilja
Vavedenje uvijek pada u vrijeme Božićnjeg posta, pa je i slavska trpeza posna. Bez obzira u koji dan padne, dozvoljena je riba. Mnogi se danas i pričešćuju.
Tradicionalno, domaćice prave obilnu trpezu u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, sa vjerovanjem da će ona donijeti plodnost i blagostanje u dom.
Takođe, vjeruje se da se na Vavedenje ne smiju konzumirati jela koja se seku nožem, kako bi se izbjeglo prizivanje nesreće.
Bogomajka se smatra zaštitnicom porodilja. Žene koje ne mogu da imaju djecu odlaze u manastire i provode čitavu noć u molitvama.
Praznik slave i stočari, da bi zaštitili stoku od zvijeri.
Ponegdje, vjeruje se u narodu, lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu. Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna.
TV K3 (Foto: SPC)