List navodi da službe bezjednosti prate njihovo kretanje, ali da se postavlja pitanje koliko je to djelotvorna mjera jer neslužbene informacije iz Pariza o terorističkom napadu, pokazuju da je barem jedan od učesnika terorističkog napada bio u ratu u Siriji.
“Ono čega se svi u BiH javno ili skriveno pribojavaju je da u pariškom i sličnim terorističkim napadima ne bude evidentiran i neki od vlasnika bh. pasoša ili stranaca koji su za vrijeme i nakon rata boravili u BiH. To bi bio šamar ugledu BiH u međunarodnoj zajednici i nastojanjima vlasti da zakonskim zabranama i drugim mjerama sprečavaju aktivnosti radikalnih grupa i pojedinaca”, piše list.
U terorističkim napadima u Evropi posljednjih desetak godina učestvovalo je bar pet ili šest osoba koje su ranije boravile u BiH. Policijske agencije u Bosni i Hercegovini dobile su zahtjeve od Interpola za provjeru nekih osoba i radnji u vezi s terorističkim napadima u Parizu. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela odmah nakon napada u Parizu, zajedno s ostalim policijskim agencijama u BiH, preduzela je određene mjere na zaštiti diplomatsko-konzularnih predstavništava u Sarajevu i drugim gradovima.
Vrlo brzo će biti ponovno reaktivirana sva tijela predviđena strategijom za borbu protiv terorizma koja će biti isključivo nadležna za borbu protiv terorizma i ekstremizma, a, prije svih, operativna i udarna grupa u cilju brze razmjene informacija, preventivnog djelovanja i djelotvorne borbe protiv terorizma.
“Povoljna okolnost za BiH je što nije na glavnim pravcima kretanja izbjeglica s Bliskog istoka. To, ipak, ne znači da se neki od “spavača” u BiH ili lažnih izbjeglica neće aktivirati i na našoj teritoriji”, piše “Večernji list”.