Da bi završila svoju rizičnu misiju, Juno će morati preživjeti zračenja koja stvara Jupiter u magnetskom polju. Da bi se mogla izboriti sa svim uslovima, sonda Juno je zaštićena posebnim zračnim instalacijama i senzorima.
Juno će proučavati sastav Jupitera i njegovog gravitacionog i magnetnog polja, kao i tražiti tragove o formiranju planete. Bit će također u mogućnosti isporučiti zapanjujuće fotografije u boji putem svoje kamere, koja ima široko vidno polje usmjereno za panoramske fotografije.
Pomoći će joj također i niz instrumenata, među kojim su neki koje su dale Italija, Francuska i Belgija u okviru partnerstva s Evropskom svemirskom agencijom kako bi se proučilo funkcioniranje planete i sondirala njena utroba.
Prethodni rekord za bliski susret Jupiteru postavila je američka svemirska agencija NASA 1974. godine, svemirskim brodom Pioneer 11, koji je bio udaljen od Jupitera 27.000 kilometara. Podsjećamo, NASA je sondu Juno lansirala 2011. godine pomoću rakete Atlas s Cape Canaverala na Floridi.
Juno na engleskom jeziku je Junona, u rimskoj mitologiji supruga i sestra Jupitera. Sonda koju pokreće sunčeva energija koštala je 1,1 milijardu dolara i prije pet godina je počela odiseju prema najvećoj od planeta u sunčevom sistemu.