Šogolev: Zajedničkim projektima prevazići posljedice poplava

Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Igor Šogolev rekao je da u Republici Srpskoj ima veliki broj preduzeća koja su na neki način vezana sa ruskom ekonomijom i da će razvoj tih projekata bezuslovno poslužiti da se prevaziđu ekonomske poteškoće u vezi sa posljedicama od poplava.”Politički kontakti biće nastavljeni, stalno ćemo razmjenjivati mišljenja, vidjeti na koji način možemo te dogovore da realizujemo. Cijenimo takav stalni dijalog i namjeravamo da ga podržavamo”, poručio je Šogolev.
On je za RTRS sinoć rekao da je tokom susreta sa zvaničnicima Srpske u Banjaluci bilo riječi o humanitarnim projektima, jer je politički dijalog na visokom nivou.
“Kada je riječ o energetici, ima dosta preduzeća i puno kontakata. Osjećamo da postoji potreba za učenjem ruskog jezika o čemu smo ovih dana razgovarali sa predsjednikom Republike Srpske”, rekao je Šogolev i dodao da postoje planovi da ruski jezik bude jedan od stalnih predmeta u Srpskoj.
Prema njegovim riječima, bilo je riječi o razmjeni učenika i studenata, organizovanju zajedničkih izložbi, podršci mladim srpskim piscima, umjetnicima. “Smatramo da u vremenima koja dolaze to neće biti manje važno od ekonomskih odnosa”, naglasio je Šogolev.
Govoreći o sporazumu koji je potpisan između banjalučkog Fakulteta političkih nauka /FPN/ i Ruskog instituta za strateške studije, on je podsjetio da ruski institut ima mnogo istraživača, veliko iskustvo u pripremi kadrova, organizovanju raznih kurseva, konferencija, pa i onih za mlade istraživače.
“U tom smislu je i ugovor sa najvećim univerzitetom i jednim od najnaprednijih fakulteta u Republici Srpskoj veoma važan za zajednička istraživanja i organizovanje kurseva i konferencija, te pripremu mladih stručnjaka iz Srpske”, rekao je Šogolev.
On je najavio da sporazuma FPN i ruskog instituta stupa na snagu odmah nakon potpisivanja, ali da su neki projekti započeti i prije potpisivanja.
Kada je riječ o BiH, Šogolev je rekao da Rusija ne podržava pokušaje da bude demontiran Dejtonski sporazum i u tom smislu istupa u Savjetu bezbjednosti.
On je istakao da je Rusija svojevremeno nastupila kao garant slobode za srpski narod, a da istorijske veze između dvije zemlje podstiču Rusiju da istupa u zaštitu slobode nezavisnosti srpskog naroda.
“U 20. vijeku bilo je dosta složenih situacija. Sada vidimo da srpski narod može da živi u uslovima mira, hvala Bogu, i Rusija ga podržava u tim naporima”, rekao je Šogolev.
Govoreći o obilježavanju 100 godina od Prvog svjetskog rata, Šogolev je naveo da je to bio značajan događaj u istoriji odnosa srpskog i ruskog naroda.
“To su bili događaji koji su uticali na sudbinu Evrope i cijelog svijeta i naša dva naroda. Događaji koji su bili primjer bratske ljubavi, požrtvovanja i srpskog i ruskog naroda”, naveo je Šogolev.
On je podsjetio da Rusija tada ni vojno ni politički nije imala obavezu da stupi u rat i da stane na stranu Srbije, te istakao kako je to bio gest dobre volje i bratske ljubavi prema srpskom pravoslavnom narodu.
“A danas, nakon sto godina, srpski narod je prvi koji je podigao spomenik Nikolaju Drugom, caru mučeniku na teritoriji Evrope”, kaže Šogolev.
Prema njegovim riječima, može se reći da ovaj događaj nije važan samo za istoričare i političare već, prije svega, za narod. “Upravo zato političari, odnosno predsjednik /Republike Srpske Milorad/ Dodik, donijeli su odluku da inicijativno podrže taj zajednički projekat. Za nas je to veoma prijatno i dolazak ovde nije bio neki dug nego radost i zadovoljstvo”, naveo je Šogolov.
Govoreći o krizi u Ukrajini, on je rekao da je to velika tragedija za ruski narod i da je to Srbima razumljivo, imajući u vidu situaciju sa Kosovom.
Šogolev ističe da je u Ukrajini riječ o bratoubilačkom konfliktu koji je nastao jer međunarodna zajednica nije bila u stanju da ispuni svoje obaveze, naglašavajući da će Rusija učiniti sve da problem bude riješen na kraju mirnim putem.
On je napomenuo da je program boravka ruske delegacije u Banjaluci počeo nastupom hora Ipatijevskog manastira iz grada Kostroma i ansambla Kozački klub u Banskom Dvoru.
Šogolev je podsjetio da je u tom manastiru blagosloven posljednji ruski car Nikolaj Drugi, a da je 1918. godine ubijen u podrumu jednog ipatijevskog doma u Jekaterinburgu. On je napomenuo da je car Nikolaj Drugi bio i ataman kozačke vojske.