Hrvatska Bezbjednosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je javni dokument s podacima o svom djelovanju, ističući pri tome da u susjedstvu Hrvatske ima više od 10. 000 sljedbenika selefizma, od kojih neki podržavaju terorizam.
“Države jugoistočnog susjedstva suočene su s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je posebno izraženo jačanje radikalnog islamizma. Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, primjetni su pokušaji da se Republika Hrvatska prikaže u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih za Domovinski rat i njegov odbrambeni i oslobodilački karakter”, navodi se u dijelu izvještaja posvećenom bezbjednosnom okruženju.
Ovo je četvrta godina zaredom da SOA objavljuje takav dokument, a ovogodišnji je napisan na tridesetak stranica.
U dokumentu se navodi da su obilježja država jugoistočnog susjedstva i dalje “slabe institucije, unutrašnja politička previranja, brojna neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan privredni rast, korupcija i nezaposlenost”.
Ističe se kako je taj prostor suočen sa zastojem u sprovođenju reformi i priključenju evroatlanskim integracijama, ali i ocjenjuje da primanje Crne Gore u NATO ipak pokazuje nastavak evroatlantske perspektive za države regiona.
Iako je evroatlantski uticaj i dalje najveći, globalna rivalstva, navodi se, preslikavaju se i na ovom području, a najočitiji primjer je prošlogodišnji spriječeni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori.
Što se tiče radikalnog islamizma, SOA u izvještaju navodi da on u Hrvatskoj nije naišao na veći odziv s obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice.
Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj vrlo je mali i čini ga nekoliko desetina osoba, dok ih je u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu više od 10.000, navela je SOA.
Upozorava se da postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke pretnje za cijelu jugoistočnu Evropu. Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerovatan, njegova mogućnost se ne može isključiti.
U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva vjerovatnoća napada je umjerena, a u državama zapadne Evrope ostaje visoka. U izvještaju se ocjenjuje i da je ekstremizam u Hrvatskoj i dalje ograničen i bez podrške javnosti.
“S obzirom na malobrojnost i slabu organizovanost, potencijal pripadnika ekstremističkih grupa za izazivanje nasilja i incidenata većih razmjera, kao i u proteklom razdoblju, ograničen je, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, navela je SOA.
Dodaje se da je nastavljena pojava da ekstremni pojedinci iskorišćavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih grupa stanjem u hrvatskom sportu za izazivanje incidenata i nereda tokom i van sportskih takmičenja, kao i da pojedine navijačke grupe srpskih fudbalskih klubova ističu protivhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja.
U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti primijećeno je simpatisanje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, posebno na društvenim mrežama, dodaje se u izvještaju.
Što se tiče stranog obavještajnog djelovanja, navodi se da je on pojačan ulaskom Hrvatske u EU i NATO, kao i da se u sklopu hibridnog djelovanja u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Hrvatska, EU i NATO prikazuju u negativnom svijetlu i želi se uticati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i evroatlantskog i evropskog zajedništva.
Tokom 2016. godine detektovano je najmanje sedam pokušaja kibernetičkih napada na zaštićene informacione i komunikacijske sisteme državnih tijela Hrvatske koje su sponzorisale druge države.
U fokusu rada i dalje ostaju ratni zločini i nestale osobe, a još se traga za 1.952 osobe nestale tokom rata, navodi se, među ostalim u izvještaju SOA.
Izvor: Beta