Smokva, iako tehnički spada u kategoriju cvijeća, jedna je od najstarijih kultivisanih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Stručnjaci kažu kako su smokve izokrenuti cvjetovi i da njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje konzumiramo.
Mnogo prije nego što su prvi put zagrizli zreo, sočan plod smokve, stanovnici naših kontinentalnih prostora upoznali su ukus sušenih smokava. Te zlataste, neodoljivo slatke voćkice nanizane u vijence došle su s trgovačkim karavanima preko jugozapadne Azije i Turske. Poznatiji je bio list ovog stabla, velikog listopadnog grma, kojim su u biblijskim pričama Adam i Eva pokrivali svoju nagost u rajskoj bašti. Osim u hrišćanstvu, ovo stablo poštovano je i u drugim kulturama i religijama.
Smokva se tradicionalno služi za vrijeme jevrejskog praznika Paše. U budizmu ova voćka ima značajno mjesto jer je, prema legendi, sjedeći ispod stabla smokve Sidarta doživio prosvjetljenje kojim je postavljen temelj budizma. Jedan od tumača Kurana samom proroku Muhamedu pripisuje rečenicu: “Kada bi trebalo da biram koju voćku ću ponijeti u dženet (raj), to bi svakako bila smokva”.
U starom Egiptu list, plod i mliječni sok smokve bili su na spisku ljekovitih biljaka. Kleopatra ih je obožavala. Nekom vrstom džema od smokava njegovala je svoju kožu i u tome vidjela izvor mladosti i ljepote. Prema pisanim dokumentima koje su ostavili Grci i Rimljani, Platon je smokvu zvao prijateljicom filozofaj jer jača inteligenciju. Postoji i legenda da su atletičari na Olimpijskim igrama smokvu dobijali kao medalju. Romula i Rema, buduće osnivače Rima, vučica je našla baš pod smokvomj gdje ih je prvi put podojila… U svim kulturama stablo i plod ove voćke simboli su obilja, plodnosti i slasti.
I u farmakopejama, zapisima sumerskih vidara i apotekara, smokva je označena kao voćka koja liječi srčana oboljenja, kašalj, plućne bolesti, bolesti grla i zatvor.
Kaže se da je smokva, murva, kako je još zovu, skromna vladarka Mediterana. Naime, njenom stablu trebaju sunce i koja kap vode da naraste u visinu od dva do deset metara. Oko sitnih cvjetova stvara se opna, u kojoj sazrijevaju sićušni plodovi, sjemenke.
Zdravstvene prednosti
Blagotvorno dejstvo smokve počinje od liječenja akni i bubuljica do prevencije raka. Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralima. Uprkos niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorija na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.
Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidanasa, kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina. Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidantskih vitamina kao što su A, E i K.
Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala, čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma. Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje nivo šećera u krvi.
Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine. U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini.
Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože.
Suve smokve
Suve smokve visoko su koncentrisan izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Imaju više kalorija od svježih – 249 na 100 grama. I svježe i suve smokve sadrže značajne količina vitamina grupe B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina.
Suve smokve obilan su izvor minerala kalcijuma, cinka, kalijuma, selena, željeza i bakra. Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalijum važan sastavni dio ćelija i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog pritiska.
Kuvane smokve kao čaj pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća.
I lišće je ljekovito
Lišće smokve je već odavno poznato zbog svojih ljekovitih svojstava – liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visok pritisak, kožne probleme i čireve. Novost je da je lišće smokve takođe izuzetno dobro za dijabetes. Obično se koristi sok lišća smokve, koji se uzima odmah nakon ustajanja, uz doručak. Možete takođe prokuvati lišće smokve u vodi i piti kao čaj.
Recept:
2 čajne kašike suvog lišća smokve prelijte šoljicom (200 ml) kipuće vode. Pokrijte i ostavite 10-15 minuta. Zatim procijedite. Svakog jutra, popijte jednu čašu ovog čaja uz doručak.
Ubijaju viruse
Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva. Sadrži puno vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Takođe, od grubo samljevenih smokava se priprema kafa, koja se preporučuje plućnim bolesnicima. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko i dezinfekciono dejstvo.
Zdravstvene prednosti smokve
Smokve se često koriste za liječenje čireva, apscesa i boli u uhu. Radi svog alkalnog svojstva, uspješno regulišu pH tijela. Smokve su bogate flavonoidima i polifenolima, antioksidansima koji sprečavaju oštećenja uzrokovana slobodnim radikalima.
Neodoljiva smokva pomaže i kod:
– mršavljenja – obiluje vlaknima i suzbija glad, a u kombinaciji s mlijekom ga podstiče,
– respiratornih problema – lišće smokve prevenira i ublažava simptome astme,
– vida – smokva čuva vid i štiti ga od posljedica makularne degeneracije,
– seksa – plod smokve pomaže kod erektilne disfunkcije,
– raka – smokva sprečava rak debelog crijeva,
– probave – smokva djelotvorno uklanja zatvor i otklanja proliv,
– kostiju – smokva jača kosti i sprečava gubitak kalcijuma,
– dijabetesa – kalijum iz smokava reguliše apsorpciju šećera,
– srca – smokva snižava holesterol, visok krvni pritisak i štiti srce od oboljenja.
Hranjive tvari u smokvama na 100 grama:
Ugljikohidrati 19,18 g
Bjelančevine 0,75 g
Masnoće 0,30 g
Vlakna 2,9 g
Folacin 0,06 mg
Niacin 0,4 mg
Piridoksin 0,11 mg
Pantoten 0,3 mg
Vitamin C 2 mg
Vitamin K 0,05 mg
Kalijum 232 mg
Kalcijum 35 mg
Magnezijum 17 mg
Cink 0,15 mg
Bakar 0,07 mg
Željezo 0,37 mg
U svakoj smokvi je jedna razgrađena osa
Budući da cvjetaju iznutra, smokve trebaju poseban proces oprašivanja, jer se ne mogu pouzdati u pčele i vjetar, pa im tu pomažu smokvine ose. Smokva ne može preživjeti bez tih osa, koje šire njen genetski materijal, a ose pak ne mogu živjeti bez smokvi jer tamo odlažu svoje ličinke.
Naime, ženka ose ulazi u mušku smokvu te joj se slome krila i ticala dok ulazi kroz mali prolaz. Jednom kad uđu više ne mogu izaći. Nakon što osa umre u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje, što je nužno u procesu stvaranja ukusne smokve.
Izvor: Nezavisne novine