Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit obratio se na današnjoj komemoraciji povodom 29. godišnjice obilježavanja stradanja Bošnjaka u Srebrenici.
“Velika mi je čast da sam danas sa vama. Generalna skupština je 23. maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava za međunarodni dan sjećanja na genocid. Rezolucijom se osuđuje i bilo kakvo negiranje ovog događaja i sve radnje kojima se veličaju osuđeni zločinci. Rezolucija je jasan izraz posvećenosti međunarodne zajednice poštivanju nasljeđa ubijenih”, kazao je Šmit.
Dodaje da je za društvo imperativ da odbaci bilo kakve pokušaje da se minimalizira težina genocida.
“To je zadatak svih nas, da uradimo što više. Kao što sam najavio prošle godine, pored podrške rezoluciji, tu su i neki važni koraci koji su poduzeti u realizaciji ovog cilja. Presude domaćih i međunarodnih sudova će također doprinijeti. Izmijenio sam i izborni zakon BiH kako bi se onemogućilo ratnim zločincima obavljanje javnih funkcija nakon odsluženja kazni”, dodao je Šmit.
Skrenuo je pažnju na dva, kako je rekao, vrlo konkretna pitanja.
“Prvo se tiče nestalih, preko sedam hiljada i 600 osoba se vodi kao nestali iz perioda sukoba. Glavna prepreka je izostanak pouzdanih informacija o lokalitetima. Druga stvar se tiče morala onih koji veličaju ratne zločince. To je apsolutno neprihvatljivo. Veličanje je uvreda, ako ne i prijetnja. Lokalne zajednice koje ne čine ništa protiv ovakvih morala pogoduju negiranju ratnih zločina i veličanju ratnih zločinaca. Ovo je otvoren poziv da se suočimo s prošlošću. Jasno mi je da vlasti RS-a osporavaju činjenice vezane za genocid. To je simptom nemogućnosti suočavanja s mračnim periodom prošlosti. Nakon ovakvih dešavanja potrebno je međusobno uvažavanje kako bi došlo do pomirenja. To je težak put, ali put koji su vaši braća i sinovi morali preći u potrazi za sigurnom teritorijom bio je još teži. Impresivno je jučer bilo vidjeti učesnike Marša mira. To moramo uvažavati. Mi moramo raditi na održivom miru i pomirenju”, kazao je Šmit.
Kako kaže, odbija vjerovati da se “negiranje užasa može nastaviti tek tako.”
“Odbijam prihvatiti da neki smatraju da relativiziranjem historije može umanjiti ono što je urađeno. Svaki zločin je zločin, bio to Kragujevac ili Jasenovac. Zločini drugih nisu opravdanje za bilo koje zločine. Direktor Memorijalnog centra je na to pozivao u svojim obraćanjima. Emire, to je pravi put. Pozivamo sve da rade na ovim zajedničkim projektima. Imamo obavezu da živimo zajednički u duhu Dejtona. Oni koji ne žele doći u sukob sa Uredom visokog predstavnika ili Sudom BiH ili koji odbijaju da pretoče evropske standarde, tu su rješenja jednostavna. Niko ne može preispitivati propise. Niko ne može iskrivljavati realnost”.
Objasnio je da isto kao što genocid nije laž, nije laž ni Dejtonski sporazum. Osvrnuo se i na najavu o razdruživanju.
“Najave izmjene ovih osnova mogu biti predmeti razmatranja i diskusija. Međutim, razdruživanje je neprihvatljiv i nemoguć način jer je u suprotnosti s pravima svih naroda u BiH. Treba razmotriti načine dijaloga i uključivanje svih o eventualnim razgovorima o izmjenama uređenja. Ako za to postoji volja, pronaćemo i takvu platformu. Neka ovo bude pristup svih građana s fokusom na buduće naraštaje a ne instrument politike. Zašto nakon sjajne ponude Evropske unije za članstvo, zašto to ne iskoristiti kako bi na ovakve dane i prigode imali sva tri člana Predsjedništva. Zašto to ne bi moglo biti nešto normalno? Zašto ne bi bilo normalno da i gospođa Cvijanović danas sjedi ovdje? BiH bi trebala biti primjer pomirenja”, kazao je Šmit.
Klix.ba (Foto: