Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BIH, ponovo je iskoristio bonska ovlaštenja.
Na press konferenciji za medije u Memorijalnom centru Potočari saopštio je da je donio odluku o zabrani izbora i imenovanja na javne funkcije u BiH svih osoba osuđenih za genocid i zločine protiv čovječnosti, piše Avaz.
Odluka se odnosi i na zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim licima.
-Neke stvari će uslijediti, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete i naknade za žrtve genocida i ratnih zločina – rekao je Šmit, prenosi “Avaz”.
Nametnuo izmjene Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari
Šmit je nametnuo izmjene Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. Zakon je donesen 2007. godine kada je visoki predstavnik u BiH bio Kristijan Švarc-Šiling. Izmjene podrazumijevaju proširenje ovlaštenja Memorijalnog centra što će značiti i otvaranje novih departmana.
– Želim vam se zahvaliti što ste odvojili svoje vrijeme da se prisjetimo i izvršimo komemoraciju 20. godišnjicu osnivanja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Vama je poznato da su moji prethodnici dali veliki doprinos u osnivanju ovoga centra ovdje. Ovdje prije svega mislim na Volfganga Petriča koji je 2001. godine donio Odluku o osnivanju Fondacije Srebrenica-Potočari spomen obilježje i mezarje. Zatim Pedija Ešdauna koji je 2003. prenio vlasništvo fabrike akumulatora na Fondaciju i na kraju, Kristijana Švarc Šilinga koji je 2007. godine donio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, pomogavši time da se uspostavi ovo uzvišeno mjesto za komemoraciju – rekao je Šmit, presnosi Avaz.
Dalje je dodao:
– Ako govorimo o preprekama na putu ka trajnom miru i izgradnji povjerenja u BiH, teško da postoji veći izazov od nepoštovanja žrtava, preživjelih i svih onih koji su stradali tokom rata. Želim dodati da sam već imao prilike razgovarati sa nekim povratnicima u Srebrenicu. Prije toga sam imao i sastanak sa potpredsjednikom RS-a Ćamilom Durakovićem, koji se vratio u Srebrenicu i koji je bio načelnik ove opštine. Njihov glas se mora čuti jače uz punu uključenost društva. Da bismo to olakšali moramo se suočiti sa poricanje, revizionizmom i isrkivljavanjem istine koji su tvrdili međunarodni i domaći izvori – rekao je Šmit.
Odluke u ladici
– Donio sam danas odluku i da imam u otvorenoj ladici određenih odluka koje se pozabavljaju pitanjima žrtava Memorijalnog centra i dalje borbe za njihov status, kao i status samog Centra. Razmišljao sam koji bi to mogao biti bolji dan i bolje mjesto nego što su Potočari – naglasio je Šmit.
– Tim odlukama će se uraditi sljedeće:
1. Prvo će se omogućiti Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari da dalje razvija i širi svoje aktivnosti, posebno one koje su važne za sjećanje na genocid, kako bi se spriječilo njegovo poricanje, revizionizam, kako bi se osigurala prevencija kršenja ljudskih prava i doprinijelo daljnjem pomirenju.
2. Doći će do proširenja Centra jednim inistitutom za istraživanje i obrazovanje.
3. Imaćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od stručnjaka za genocid i koji će se baviti pitanjima genocida, koji će doprinijeti ovim nastojanjima.
– Zajedno sa čelnicima Centra moja vizija daljeg razvoja Centra jeste ne da samo vršimo komemoraciju, koja je vrlo važna, nego da i pristupimo obrazovanju mlade generacije u Evropi i da im pokažemo šta se ovdje dogodilo i kakve aktivnosti treba provoditi – rekao je Šmit, prenosi Avaz.
Na pitanje da li ima ikakvih odluka vezanih za Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a u tim dokumentima, rekao je kako danas razgovara na tlu Republike Srpske i da bi volio da se stvarima pristupa na ozbiljan i odgovaran način.
– Ovih dana osjećam određeni animozitet iz RS, čini se da ima određenih pitanja zbog kojih su zabrinuti. Ja želim samo da radim za dobrobit građana BiH – rekao je Šmit.
