Parastosu su prisustvovali članovi porodica čiji su srodnici stradali u “Oluji”, predstavnici Vojske Srbije i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, narodni poslanici porijeklom iz Krajine, brojna krajiška udruženja i izbjegli Krajišnici.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da Srbi danas treba da tuguju u što većoj tišini i da ne treba očekivati da će zbog te suze neko zaplakati, već da će iskoristiti priliku da se time naslađuje, ali da ta suza neće proći bez posljedica po one koji pokušaju da je prouzrokuju.
Šapić je novinarima nakon polaganja vijenaca na Spomenik srpskim žrtvama stradalima u radovima od 1991. do 2000. godine na prostoru bivše Јugoslavije u Tašmajdanskom parku rekao kako buduće generacije treba da budu učeni pravoj istoriji.
On je naglasio da srpski narod ne bi bio prognan da nije u svojim redovima imao “svakakve izrode“.
– I dan danas mi se čini da postoje ti problemi i zato je važno srpsko jedinstvo, nacionalno pomirenje i da završimo se prokletim komunizmom – poručio je gradonačelnik Beograda.
Šapić je naveo da će se sljedeće godine obilježiti 30 godina od “Oluje” na poseban način s ciljem da se svima pošalje poruka da neće moći da koriste srpsku neslogu kako bi nanosili posljedice srpskom narodu.
– To se ne radi pričom i žalopojkama i traženjem pomoći od nekih koji nam nisu pomagali. To se radi u se’ i u svoje kljuse. Vječna slava i pokoj duši žrtvama – rekao je Šapić.
Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.godine na prostoru bivše Јugoslavije.
Izvor: RTRS