Dragutin Škrebić, v.d. direktora Republičke uprave za inspekcijske poslove, poručuje da će kontrole poštivanja mjera za sprečavanje širenja zaraze korona virusa u Srpskoj biti nastavljane, te da će svi oni koji se ogluše o njih biti kažnjeni.
Naglašava da su inspektori, do sada, prvenstveno djelovali preventivno, ali da će ubuduće za svako kršenje zaštitnih mjera preduzimati represivne mjere, odnosno pisati prekršajne naloge.
– Bilo je dovoljno vremena da se i građani i poslovni subjekti prilagode i upoznaju sa svojim obavezama po donesenim vanrednim mjerama. Još jednom pozivamo sve privrednike i preduzetnike da se dosljedno pridržavaju svih propisanih mjera, te korisnike svojih usluga upozore da su takođe u obavezi da to čine – ističe Škrebić u intervjuu za Srpskainfo.
Proteklog vikenda u RS su bile pojačane kontrole pridržavanja zaštitnih mjera. Kakvi su rezultati?
U saradnji s inspektorima u lokalnim zajednicama, za vikend smo obavili 755 kontrola u RS. U trideset jednom slučaju utvrđene su nepravilnosti koje su se odnosile na različite mjere, od nepridržavanja radnog vremena, obezbjeđivanja socijalne distance, korišćenja zaštitne opreme, do broja osoba koje su istovremeno boravila u objektu.
Ko je sve bio obuhvaćen ovim kontrolama?
Ugostiteljski objekti, prije svega oni u kojima se okuplja veći broj ljudi, te vozila javnog prevoza. Sve neuredne kontrole i izrečene mjere odnose se na kafiće.
O kojem iznosu kazni je riječ?
Nesavjesnim ugostiteljima izrečene su kazne od ukupno 37.500 KM.
Da li ste zadovoljni kako su inspektori odgovorili na epidemiju?
Mislim da smo posao odradili odlično. Na vrijeme smo počeli da kontrolišemo ulazak u RS i BiH i nismo dozvolili da nam se desi italijanski scenario.
Kako su ove mjere ukinute, broj zaraženih je počeo da raste…
Jeste. Neki od nas su popuštanje mjera shvatili kao njihovo ukidanje i sada svaki dan bilježimo povećan broj zaraženih. Da li će se ponovo uvoditi neke oštrije mjere odlučiće Republički štab za vanredne situacije, a do tada smo prinuđeni da pooštrimo kontrolu sprovođenja postojećih, kako bismo zaštitili stanovništvo.
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
O kojim mjerama je, u prvom redu, riječ?
O obaveznom nošenju zaštitnih maski u zatvorenom prostoru. S obzirom na aktuelnu situaciju, nije normalno da neko ne nosi masku u autobusu ili u nekom drugom zatvorenom prostoru, gdje ima više ljudi.
S obzirom na porast broja zaraženih, očigledno je da u priličnoj mjeri ignorišemo preporuke struke?!
To znači da i u narednom periodu svi treba da budemo spremni na pojačane inspekcijske kontrole?
Moraćemo djelovati u tom pravcu. Ne možemo ići na ponovnu zabranu rada određenih djelatnosti, jer tako nećemo moći ekonomski opstati. Raditi se mora, ali u uslovima koji podrazumijevaju striktno poštivanje svih mjera. Praksa je pokazala da se u kolektivu u kom se pojavila korona, ako su nošene maske, zaraza nije proširila. Tamo gdje su mjere ignorisane, došlo je do prenošenja virusa.
Koja ponašanja su nas u proteklom periodu najviše koštala širenja zaraze?
Porast broja zaraženih uslijedio je nakon svetkovanja tokom Prvog maja, Đurđevdana i drugih praznika. Tada je dolazilo do bliskijih kontakata i okupljanja na jednom mjestu većeg broja ljudi. A poznato je da se zaraza na taj način lako širi.
Uprkos porastu broja zaraženih, stiče se utisak da mnogi ljudi maske nose samo da, eventualno, ne bi bili kažnjeni.
Tačno, i to je problem. Sve dok ne shvatimo i ne prihvatimo da maske trebamo i moramo nositi kako bismo zaštitili sebe i svoje bližnje, i budemo izbjegavali njihovo korištenje, rizikovaćemo dalje širenje zaraze.
Uprkos zastoju u radu mnogih preduzeća, u Srpskoj nije bilo masovnijih otpuštanja radnika.
Vlada RS učinila je maksimum da do toga ne dođe. Za radnike koji nisu radili tokom epidemije, plaćena je minimalna plata, te porezi i doprinosi. Međutim, nijedan budžet na duže vrijeme to ne može da podnese. Iskreno, brine me šta će biti najesen. Moramo da učinimo sve da ne zabranjujemo opet rad, uz maksimalne mjere prevencije, naravno. Cilj je održati privrednu aktivnost i izbjeći otpuštanja.
Ipak, određeni broj radnika već je ostao bez posla.
Svako ko je pokušao da spekuliše u ovoj kriznoj situaciji i ko je otpuštao radnike, nije imao stvarnu potrebu za tim. Kao bivši poslodavac se ljutim na takve poslodavce, jer su mogli da prežive i bez otpuštanja. Ne znam šta će biti u narednom periodu, ali ako dođe do otpuštanja radnika, problemi će početi lančano da se nižu.
Kako to izbjeći?
Od poslodavca koji ne radi ne možete tražiti da zadrži radnika i da mu daje platu. Međutim, poslodavac mora da se odrekne svakog profita, da pomogne radniku da i on preživi. Ako budemo dizali kredite da isplatimo plate, nećemo nikud stići. Tako nam je propala privreda u ratnom i poslijeratnom periodu. Pristalica sam stvaranja sistema koji je održiv i koji može opstati.
Suzbijati rad na crno
Kao prvi poslodavac ranije ste govorili da kontrolni organi moraju da rade i bolje i više. Šta kažete kao prvi čovjek Republičke uprave za inspekcijske poslove?
Kad sam došao na čelo ove uprave, zadao sam dva zadatka. Neke se problemi, naravno, u potpunosti ne mogu iskorijeniti, ali ono što možemo jesu rad na crno i problem neizdavanja fiskalnih računa. To od nas traže i korektni poslodavci, kako bi izbjegli poslovanje u uslovima nelojalne konkurencije.
Šta je, u pogledu toga, do sada urađeno?
Nažalost, korona nas je spriječila da se ozbiljnije uhvatimo u koštac s pomenutim problemima. S Poreskom upravom RS dogovorili smo zajedničke kontrole, a plan nam je i da rotiramo inspektore po regijama. Oni bi išli u blic kontrole, kako ne bismo gubili puno vremena, te obuhvatili što veći broj subjekata. To nam je jedan od prioritetnih zadataka u nekom narednom periodu.
Foto: Goran Šurlan, srpskainfo
Izvor: Srpskainfo