“Sirijski pobunjenici i njihovi međunarodni saveznici jedva da imaju mogućnosti da zaustave napredovanje snaga lojalnih sirijskom predsjedniku Bašaru el Asadu, dok su za sada neuspjeli pokušaji početka mirovnih pregovora pod okriljem UN u Ženevi”, ocijenio je Frans pres.
“Pobunjenici kreću ka silaznoj putanji i njihov silazak je sve strmiji”, navodi Emil Hokajem, istraživač iz Međunarodnog istituta strateških studija u Londonu.
Provincija Alep na sjeveru Sirije bila je glavno uporište pobunjenika, koji su direktno imali pristup susjednoj Turskoj, koja podržava opoziciju u Siriji.
Istoimeni glavni grad provincije, bivša ekonomska prestonica Sirije, od 2012. godine je podijeljen na dva dijela. Istočni dio grada je pod kontrolom pobunjenika, a zapadni u rukama režimskih snaga.
Međutim, vladine snage od tada smanjuju kontrolu pobunjenika oko grada Alepa, a njihovom ovoned,eljnom ofanzivom stegnut je obruč oko pobunjenika.
“Ta ofanziva predstavlja prekretnicu u ratu”, izjavio je Fabris Balanš, francuski geograf specijalizovan za Siriju.
Prema njegovim riječima, pobunjenici su željeli da Alep i susjedna provincija Idleb postanu baza za “Slobodnu Siriji”.
“To je sad gotovo”, rekao je Balanš.
“Opsada Alepa predstavlja prvi znak spektakularnog načina strateške i vazdušne moći Rusije koja je uspjela da nadoknadi sve nedostatke relativno slabe sirijske vojske”, izjavio je Fajsal Itani iz centra Rafik Hariri za Bliski istok.
Rusija tvrdi da gađa položaje džihadista iz Islamske države, dok sirijski pobunjenici i analitičari smatraju da Rusija uglavno gađa mete koje nisu džihadističke kako bi ojačala Asadov režim.
Pobunjenici i oko 350.000 civila u Alepu sada se suočava s prijetnjom potpune režimske opsade, što je taktika koja je korišćena za oduzimanje Homsa od pobunjenika.
Prema analitičarima, napredak sirijske vojske ojačao je i ohrabrio Asada koji sada može da odbije bilo kakve ustupke, čime je opoziciji teže da pregovara u Ženevi.
U sirijskom ratu od marta 2011. godine poginulo je 260.000 ljudi.