Iako se do sada BiH nije nalazila na izbjegličkoj ruti, Savjet ministara usvojio je Informaciju o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regionu i Evropi, čiji je sastavni dio i Plan hitnih mjera za obezbjeđivanje dodatnih kapaciteta i kontrolu upravljanja prilivom masovnog broja migranata/izbjeglica.
Dokument je usvojen u trenutku kada se, prema procjenama stranih stručnjaka, očekuje priliv oko 10.000 sirijskih izbjeglica do jeseni u našu zemlju. Precizne institucionalne radnje i pojedinačni zadaci u BiH odnose se na tretman prema izbjeglicama u humanitarnom i sigurnosnom smislu, uz ocjenu da zemlja nema mogućnosti da riješi problem izbjeglih, iako je spremna privremeno biti dio globalnog rješenja.
“Ulazi se u hladno vrijeme i zimu i izbjeglice više neće moći boraviti u improvizovanim prihvatnim centrima, a postoje ozbiljne naznake da će Mađarska zatvoriti koridor pa će oni onda krenuti prema BiH. Humanitarna komponenta podrazumijeva načine kako te ljude prihvatiti i dati im ono što im po pitanju ljudskih prava pripada, od smještaja, hrane, vode, medicinske zaštite do lične higijene. Sa sigurnosnog aspekta, moramo naći načina da izdefiniramo eventualne pojedince koji mogu biti prijetnja sa stanovišta sigurnosti, zatim mogu predstavljati prijetnju i po javno zdravlje, te svakako da je konačno rješenje tog pitanja na odluci koju treba donijeti na nivou EU”, naglasio je Dragan Mektić, državni ministar bezbjednosti.
MUP RS prethodne dvije sedmice sprovodi aktivnosti sa drugim nadležnim entitetskim ministarstvima, kako bi se adekvatno odgovorilo situaciji. To je “Nezavisnim” potvrdio Gojko Vasić, direktor Policije RS.
“Čekali smo i plan djelovanja na državnom nivou, kao i Ministarstva odbrane BiH, koje treba da iznese više podataka o planu zbrinjavanja ljudi, odnosno koji su to sve naši prostorni kapaciteti da ih primimo”, kaže on.
Mišljenja je da će se na raspolaganje morati staviti većina praznih kasarni i prostora kojima raspolažemo, jer je oko 600 mjesta u azilantskim centrima (Trnovo, Delijaš, Selakovo) i oko 120 kojima raspolaže Služba za strance BiH, nedovoljno, ako bi se radilo o većem prilivu ljudi dnevno.
Pored MUP-a RS, Ministarstvo zdravlja RS, Crveni krst i Civilna zaštita takođe će biti spremni, dodaje on, a prije svih to očekuje od Službe za strance i Granične policije BiH, kako bi se spriječilo duže i masovnije zadržavanje na granicama. Najveći pritisak prema procjeni sigurnosnih službi očekuje se na terenskim centrima Bijeljina i Trebinje.
“Moramo voditi računa da se izbjegnu nepotrebni troškovi i obezbijedi higijenska i zdravstvena sigurnost tim ljudima. Veoma je teško govoriti o vremenskom roku u kojem ćemo biti njihova stanica, ali je sigurno da nemamo uslova ni da riješimo svoje socijalne slučajeve, pa prema tome teško da ćemo uspjeti bez međunarodne pomoći to da učinimo sa 10.000 izbjeglica i na nekoliko dana”, napominje Vasić.
Policija RS će, kako tvrdi, djelovati u koordinaciji sa Službom za strance. Mišljenja je da treba voditi računa da se oni ne smještaju u prostore u blizini onih u kojima su pripadnici Oružanih snaga BiH.
Koordinaciono tijelo za pitanje migranata koje je prije dvije godine formirao Savjet ministara BiH, u skladu s usvojenim dokumentom, te očekivanim procjenama i rutama, djelovaće na tome da se oforme odgovarajući prihvatni centri. Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Denis Hadžović, mišljenja je da bi broj od 10.000 sirijskih izbjeglica u BiH bio tek početna procjena, odnosno prvi priliv u našu zemlju.
“Veoma je nezahvalno davati procjene o broju koji će ući u zemlju, ali od četiri miliona izbjeglica njih 100.000 traži put do zemalja koje su najpogodnije za spas, što je samo početak dolaska i kod nas. Nije realno ni prognozirati koliko je BiH zemlja pogodna za njih, za duže vrijeme… Socio-ekonomske posljedice su neminovne, u pogledu ulaganja za smještaj, hranu, higijenu, transport, odjeću, odnosno svi uslovi se moraju osigurati za priliv ljudi i to sada ne možemo izbjeći, jedino se pripremiti”, napominje on.
(Nezavisne novine)