Još u kamenom dobu ljudi su posezali za njegovim lišćem, plodom i cvjetovima, a za vrijeme Rimskog carstva vjerovalo se da pomaže čak i kod bjesnila. Otuda potiče i ime “pasja ruža”.
U narodu je poznat pod više od deset različitih naziva, a nekada je bio nezaobilazan u špajzevima naših baka.
Od njega su se pravile marmelade, džemovi, likeri i vina, što je, osim zdravstvene koristi, bilo i dio bogate tradicije.
Riznica vitamina i minerala
Plod šipka sadrži obilje vitamina – D, P, K, B1, B2, B3 i provitamin A, ali najviše se ističe vitamin C.
Njegova koncentracija je, prema istraživanjima, i do 50 puta viša nego u pomorandži. Zanimljivo je da kuvanje ne smanjuje njegov sadržaj, naprotiv, desetominutno kuvanje može da poveća količinu vitamina C.
Osim vitamina, šipak je bogat mineralima kao što su natrijum, gvožđe, selen, mangan, magnezijum, kalijum i fosfor. Odličan je izvor flavonoida, organskih kiselina, tanina i karotenoida (likopen i ksantofil).
Pomaže varenju i bubrezima
Voćne kiseline u šipku povoljno djeluju na rad mokraćnog sistema i sprečavaju nastanak kamena u bubrezima. Istovremeno podstiču i regulišu varenje, ublažavaju dijareju, povraćanje i iritaciju želuca, a pomažu i obnovu želučane sluznice. Prirodni je diuretik koji oslobađa organizam od toksina i osvežava ceo sistem.
Jača imunitet i štiti od infekcija
Flavonoidi i vitamin C čine šipak odličnim saveznikom protiv bakterija i virusa. Posebno se ističe u prevenciji prehlade i gripa, a preporučuje se i u periodu oporavka, kada je imunitetu potrebna dodatna podrška.
Ublažava bolove u zglobovima
Zahvaljujući protivupalnim svojstvima, šipak se koristi kod artritisa, gihta i reume. Istraživanje iz 2007. godine pokazalo je da su pacijenti koji su svakodnevno uzimali kapsule šipka imali i do 40 odsto manje bolova u zglobovima.
Štiti od stresa i hormonske neravnoteže
Šipak ublažava posljedice stresa, odnosno pomaže kod probavnih smetnji, visokog krvnog pritiska i pojedinih problema sa cirkulacijom. Povoljno utiče na regulaciju hormona, smanjuje menstrualne grčeve i ublažava migrene i vrtoglavicu.
Čuvar ljepote kože
Voćne kiseline iz šipka pomažu u regeneraciji kože, uklanjanju mrtvih ćelija i smanjenju proširenih pora. Podstiču stvaranje kolagena i vraćaju koži elastičnost i sjaj. Koristi se i kod psorijaze, ekcema, dermatitisa, opeklina i hiperpigmentacija. Ublažava bore, ožiljke, akne i strije.
Berba i upotreba
Šipak raste kao razgranat, trnovit grm sa belim ili ružičastim cvjetovima. Plodovi se beru od sredine septembra do sredine oktobra, po suvom i sunčanom vremenu. Najbolji su tvrdi, svjetlocrveni plodovi, dok prezreli nisu pogodni za sušenje. Nakon berbe, plodovi se suše na oko 40 °C, a kasnije koriste za čajeve, kompote, sirupe i razne kulinarske poslastice.
Napomena: sirov šipak nije za direktnu upotrebu jer dlačice iz ploda mogu da iritiraju probavni sistem, pa se preporučuje oprez.
Slijede recepti za dva čaja koja čuvaju zdravlje bubrega, kao i za zdrav sirup od šipka.
Čaj za prevenciju kamena u bubrezima
Potrebno vam je
kašika osušenih plodova šipka
5 dl kipuće vode
2 kašike meda
sok od ¼ limuna
Priprema
Šipak prelijte s 5 dl kipuće vode i ostavite da odstoji 8-10 minuta. Procijedite i dodajte med i limunov sok. Čaj pijte tri puta dnevno, prije obroka.
Čaj za hroničnu upalu bubrega
Potrebno vam je
Koristite sljedeće biljke u jednakoj srazmjeri (npr. po jednu kašičicu)
šipak
žalfija
rastavić
list borovnice
bokvica
Priprema
Jednu kašičicu mješavine preliti sa 3 dl kipuće vode, ostaviti 10-15 minuta, procijediti i piti ujutru natašte i uveče prije spavanja.
Sirup od šipka
Potrebno vam je
280 g smeđeg šećera (ili 12 kašika meda)100 g šipka1,5 l vodevanilin šećer
Priprema
Prokuvati 1,5 l vode sa 280 g smeđeg šećera (ili 12 kašika meda) i vanilin šećerom. Dodati 100 g šipka, kratko prokuvati, pa procijediti kroz gustu krpu. Uliti u sterilne flaše i čuvati na hladnom. Otvorena flaša traje do 10 dana. Sirup je izvrstan za kolače, sladoled, voćne kupove ili palačinke.
(Tekst: srpskainfo – foto: arhiva)