Provjera temperaturue mogla bi da se pridruži dugačkoj listi iskrivljenih odgovora na pandemiju korona virusa.
Budući da mnogi zarazni ljudi nemaju simptome, provjera temperature kao način da se identifikuje oboljeli od KOVID-19 izgleda kao hvatanje teniskih loptica u fudbalsku mrežu: previše njih mogu da prođu.
Sve veći broj nauka predlaže drugačije rješenje: napraviti testove mirisa kao drugi dio rutinskih pregleda, piše “Stat”.
Od svih simptoma korona virusa, gubitak mirisa – poznat i kao anosmija – mogao bi da djeluje naročito dobro kao dodatak provjeri temperature i tako značajno poveća procenat zaraženih ljudi koji su identifikovani skriningom na aerodromima, radnim mjestima i na drugim javnim mjestima.
“Moj utisak je da je anosmija raniji simptom KOVID-19 od temperature, a neki zaraženi ljudi mogu imati anosmiju i ništa više”, rekao je ljekar Endru Bedli.
U nedavnoj studiji, Bedli i njegove kolege otkrile su da su pacijenti oboljeli od KOVID-19 imali 27 puta veću šanse gubitka mirisa, samo 2,6 puta veću vjerovatnoću groznice, što sugeriše da anosmija daje jasniji signal da je neko zaražen korona virusom.
Slična studija sprovedena nad 1.480 pacijenata, a koju je sprovela otorinolaringolog Kerol Jang iz San Dijega, pokazala je da su šanse da pacijent osjeti anosmiju 10 puta veće kod KOVID-19 nego kod bilo koje druge infekcije.
Ne postoji definitivna studija o prediktivnoj vrijednosti provere temperature za KOVID-19, ali postoje neki tragovi od kada je ta strategije korišćena tokom epidemije SARS-a 2003. godine. Vjerovatnoća da je neko sa groznicom imao SARS kretao se od 4 do 65 odsto, zavisno od osnovne prevalencije bolesti.
Za razliku od SARS-a, nažalost, KOVID-19 može biti zarazan i prije nego što inficirana osoba dobije temperaturu, zbog čega je mnogo slučajeva “propušteno”.
“Nazalne upale mogu da izazovu i sezonski gripovi i prehlade, kao i drugi virusi, ali ljeti je to rijetko, pa su šanse da anosmija ukazuje na virus još veće”, rekla dr Karol Jan, dodajući da je anosmija vrlo specifična za slučajeve infekcije korona virusom.
U analizi 24 pojedinačne studije, sa podacima 8.438 potvrđenih slučajeva KOVID-19 iz 13 zemalja, 41 odsto prijavilo je da su djelimično ili u potpunosti izgubili osjećaj mirisa. U studijama koje su koristile objektivne mjerenja mirisa umesto da anketiranja pacijenata, učestalost anosmije bila je 2,3 puta veća.
Budući da mnogi ljudi nisu svjesni anosmije, testiranje bi bilo čak i bolje nego postavljanje pitanja.
Zlatni standard je test identifikacije mirisa Univerziteta u Pensilvaniji, nazvan UPSIT. On koristi 40 mikrokapsuliranih mirisa – kiseli krastavčić, terpentin, banana, sapun, slatkiš, kedar koji se otpuštaju grebanjem. Cjelokupan test traje 10 do 15 minuta.
Skrinig test u kontekstu KOVID-19 mogao bi da bude mnogo jednostavniji, kažu stručnjaci, pogotov jer je ideja da se utvrdi da li se pojedinci mogu da mirišu ili ne, umjesto da li mogu da razlikuje različite mirise.