“Kao kompanija podržavamo slobodu govora, ali neka pravila su drugačija na radnom mjestu. Žena je relativno malo u IT-u, a usluge koje pružamo odnose se na sve. Pokušavamo stvoriti inkluzivnu kulturu i privući više žena”, pojasnio je Pičai.
Jedan od načina kako pokušavaju privući više žena je i kroz otvaranje različitih centara širom svijeta, kako bi s jedne strane edukovali ljude, a s druge im pružili priliku da rade za Google u svojoj zemlji.
Tako, iako se Google (odnosno Alphabet) još uvijek percipira kao američka kompanija to zapravo nije tačno.
Više od 50 posto zaposlenih je izvan SAD-a, naglašava Pičai.
A ti radnici rade na različitim novim proizvodima i uslugama koje ćemo tek vidjeti u budućnosti. No, jedna od ključnih tehnologija na kojoj Google intenzivno radi već godinama je vještačka inteligencija. Koliko je njen razvoj daleko došao najbolje se vidi kroz uslugu Google Photos, gdje vještačka inteligencija pomaže u identifikaciji i organizaciji te pronalasku slika koje je danas mnogo preciznije i jednostavnije nego ikad prije.
Postoji veoma mnogo dobrih pitanja o tome kako će tehnologija uticati na nas. I dobro je da postavljamo takva pitanja. Vještačka inteligencija je vjerovatno jedna od najvažnijih stvari na kojoj je čovječanstvo radilo, ali kao i kod svake tehnologije, morate naučiti kako izvući najbolje i minimalizirati ono loše.
“U budućnosti će vještačka inteligencija igrati puno veću ulogu. Ali treba razmišljati o tome kako će vještačka inteligencija uticati na nas u budućnosti, moramo raspravljati o teškim pitanjima i onda ćemo moći doći i do zajedničkog dogovora. Veoma je bitno svijetu objasniti koliko će ga vještačka inteligencija promijeniti na bolje”, rekao je Pičai i dodao kako je po njemu vještačka inteligencija važnije “otkriće” od vatre ili električne energije.
Međutim, vještačka inteligencija se može upotrebiti i u vojne svrhe pa se logično nameće pitanje – kako da nas ne odvede u totalitarnu zemlju i rat?
“Jedino ako budemo imali globalni okvir”, smatra Pičai i dodaje kako se zemlje moraju dogovoriti da demitaliziraju vještačku inteligenciju. Nema drugog načina. Vještačka inteligencija je izjednačavajuća snaga, veoma teško ju je pretvoriti u oružje, jer svi imaju pristup vještačkoj inteligenciji. Biće teško, ali to je okvir na kojem bismo svi trebali raditi.
S obzirom na sve veće korištenje vještačke inteligencije, ali i na ogromne količine podataka koje Google (i kompanije poput Googlea) prikupljaju od svojih korisnika, Pičaia su pitali i treba li vjerovati velikim IT kompania?
“Korisnici koriste Google upravo jer nam vjeruju. I mi naporno radimo da bismo zadržali to povjerenje. Veliki problem je osigurati podatke. Podaci pripadaju korisnicima, mi samo pokušavamo korisnicima osigurati jednostavan pristup tim podacima. Vještačka inteligencija će nam olakšati posao. Ni jedna kompanija ne bi trebala u potpunosti imati kontrolu nad svim podacima. Sigurnost podataka i njihova dostupnost postali su temelji modernog svijeta”, ističe on.
Kad se već u svom izlaganju dotakao temelja modernog svijeta, jedan od bitnijih je i sloboda odnosno neutralnost interneta. Kako on, kao šef Googlea, vidi internet za 10 godina?
“Možemo razmišljati o internetu kao tehnologiji, ali i kao ideji – da svako na svijetu ima prilliku podijeliti svoju ideju sa svijetom. To je zapravo ideal interneta koji se neće mijenjati. Nove tehnologije, poput blockchaina će poboljšati internet. Optimista sam, ne zato što vjerujem u tehnologiju, nego zato što vjerujem u ljude”, kaže Pičai te dodaje: “Ljudi zaista cijene tu demokratičnost i slobodu interneta. Nadam se da ćemo te principe zadržati i u budućnosti. Upravo zahvaljujći neutralnosti interneta, Google je, kad je tek počinjao, imao priliku doći do korisnika. Ne brinem se za Google danas, već za one male poduzetnike koji tek pokušavaju doći do svojih korisnika.”
Kao velik problem u posljednje se vrijeme pojavljuje govor mržnje i širenje lažnih vijesti, pa se postavilo pitanje mogu li digitalne platforme tome stati na kraj?
“Ne, mislim da to nije na digitalnim platformama. Gdje povući crtu kod slobode govora? Kako se boriti s nasilnim terorizmom? U saradnji s brojnim vladinim i nevladinim organizacijama pokušavamo stvoriti određene smjernice. No, mislim da nije na vladama ili pojedinim kompanijama da određuju gdje je granica. Ljudi bi sami trebali na demokratski način reći kad je dosta”, smatra Pičai.
Nezavisne novine