Počela je sedma nedjelja Vaskršnjeg posta, ujedno i posljednja, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako danas Veliki ponedjeljak.
Posljednja nedjelja posta naziva se još i Strasna ili Stradalna nedjelja Velikog posta.
Ime je dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.
Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Jede se hrana spremljena na vodi, a mnogi zapravo jedu samo hljeb, so i voće.
Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana. Svaki dan ima svoju temu – ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje bjesede Isusa Hrista.
Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala. Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.
Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cijeli dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 15 časova. Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu, piše danas.rs.
Miješa se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima. Radni je dan, završavaju se svi poslovi i pripreme za Vaskrs. U nedjelju pravoslavni vjernici slave Vaskrs, najveći i najradosniji od svih praznika.