Nobelov komitet u Stokholmu ove sedmice saopštava imena dobitnika Nobelove nagrade.
Nobelovu nagradu za medicinu dobilo je troje naučnika: Meri E. Brankou, Fred Remzdel, oboje iz SAD, kao i Šimon Sakaguči iz Japana. Nagrada im je dodijeljena za istraživanja u oblasti periferijske imunološke tolerancije.
“Nobel” za fiziku dodijeljen je naučnicima sa univerziteta u Kaliforniji Džonu Klarku, Majklu Devoretu i Džonu Martinisu za otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tunelovanja i kvantizacije energije u električnom kolu.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su Susuma Kutugava, Ričard Robson i Omar M. Jagi za otkriće metalnih organskih mreža. Stvorili su molekulske konstrukcije sa velikim šupljinama kroz koje mogu da prolaze gasovi i druge hemijske supstance. Ove strukture, poznate kao metalno-organske mreže (MOF), mogu se koristiti za prikupljanje vode iz pustinjskog vazduha, hvatanje ugljen-dioksida, skladištenje toksičnih gasova ili pokretanje hemijskih reakcija.
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se 9. oktobra, a za mir 10. oktobra.
Ovo su zanimljive činjenice o Nobelovoj nagradi:
1. Porodična tradicija porodice Kiri
Marija Kiri je i dalje jedinstvena: jedina je osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za dvije prirodne nauke,1903. fizika i 1911. hemija, za revolucionarna istraživanja radioaktivnosti i otkriće novih elemenata.
Njena kćerka Irena Žolio-Kiri nastavila je tradiciju i 1935. zajedno sa suprugom Frederikom dobila Nobelovu nagradu za hemiju za otkriće vještačke radioaktivnosti, tj. proizvodnju vještačkih radioaktivnih izotopa u laboratoriji. Tako je porodica Kiri kroz dvije generacije postala jedna od najpoznatijih dinastija dobitnika Nobelove nagrade u istoriji nauke.
2. “Nobel”, razvod i Mileva Marić i Albert Ajnštajn
Albert Ajnštajn je obećao svojoj prvoj ženi Milevi Marić u ugovoru o razvodu iz 1919. da će joj isplatiti cjelokupnu novčanu nagradu buduće Nobelove nagrade – u trenutku kada je još nije ni dobio.
Kada je 1921. dobio Nobelovu nagradu, novac je, kako je dogovoreno, prebačen Milevi, čime je mogla da nastavi da živi u Švajcarskoj sa dvojicom sinova od kojih jedan zavisio od medicinske njege cijelog života.
3. Ajnštajnov paradoks
Nobelov komitet godinama je odbijao teoriju relativnosti jer im je djelovala previše spekulativno i teorijski, a više su cijenili eksperimentalne dokaze.
Tek kada je pritisak stručne javnosti porastao, Albert Ajnštajn je 1921. dobio Nobelovu nagradu, ali ne za teoriju relativnosti, već za objašnjenje fotoelektričnog efekta, koji je bio mjerljiv i praktično dokaziv.
Teorija relativnosti čak nije ni pomenuta u zvaničnom obrazloženju jer je i dalje nailazila na otpor u Komitetu.
4. Mit o ljubomornom osnivaču nagrade
Popularna priča da Alfred Nobel nije ustanovio nagradu za matematiku zbog afere svoje žene sa matematičarem – nije istinita.
“Nobel” nikada nije bio u braku, prenosi RTCG. Mnogo je vjerovatnije da Nobel matematiku nije smatrao neposredno “korisnom za čovječanstvo”, pa ju je izostavio iz svoje zadužbine.
5. Svijet muškaraca: ignorisane naučnice
Lize Majtner je bila ključna u otkriću nuklearne fisije, ali je Nobelovu nagradu 1944. dobio samo Oto Han.
Majtnerova je bila nominovana čak 48 puta, ali nikada nije dobila nagradu. Slično se desilo i Džoslin Bel Bernel, koja je otkrila pulsare – brzo rotirajuće, snažno magnetizovane neutronske zvijezde.
Entoni Hjuviš 1974. dobio je Nobelovu nagradu za astronomiju, a Bernelova je bila ignorisana. Iako je njen doprinos međunarodno priznat, Nobelov komitet ga je zanemario. Ovi slučajevi danas simbolizuju strukturnu diskriminaciju žena u nauci.
6. Medalja kao aukcijska roba
Nobelova medalja Fransisa Krika prodata je na aukciji 2013. nakon njegove smrti – zbog poreskih dugova.
Dostigla je cijenu veću od dva miliona dolara. Krik je medalju dobio 1962. za otkriće strukture DNK.
Džejms Votson, njegov kolega, prodao je svoju medalju 2014. za oko 4,8 miliona dolara, ali mu je novi vlasnik kasnije vratio medalju.
7. Nagrada ponekad potpuno promašena
Nobelova nagrada nikada nije zvanično povučena – čak ni kada se ispostavilo da su neka nagrađena “otkrića” bila pogrešna.
Na primjer, danski ljekar Johan Fibiger dobio je 1926. Nobelovu nagradu za medicinu za pogrešno “otkriće” da jedan crv izaziva rak.
Lobotomija koju je razvio Antonio Egas Moniz (medicina 1949) – presijecanje nervnih puteva u čeonom režnju mozga za liječenje psihičkih bolesti – danas se smatra neefikasnom i štetnom.
U novije vrijeme, neka istraživanja nobelovca, poput Grega Semenze (medicina 2019), povučena su zbog netačnih ili manipulativno predstavljenih podataka, iako se njegova glavna otkrića i dalje smatraju validnim.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)