Životne navike koje našem mozgu uskraćuju potrebne hranjive tvari ili brzo ubijaju moždane ćelije dovode nas u rizik od mentalnih poremećaja poput depresije ili anksioznosti, kao i Alzheimerove bolesti, moždanog udara, epilepsije, pa čak i raka.
1. Preskakanje doručka
Postoji razlog zbog kojeg je doručak najvažniji obrok tokom dana. Preskakanje doručka može dovesti do smanjenog nivoa šećera u krvi, što je jako štetno za mozak, osobito ako to često radite. Vaš mozak troši puno više energije nego bilo koji drugi organ i uzima i do 20 posto ukupne glukoze u vašem tijelu dnevno.
Oko dvije trećine energije kojom raspolaže mozak, koristi se kao pomoć neuronima da prenesu signale ostalim dijelovima tijela. Preostala 1/3 namijenjena je održavanju ćelija i njezi. Redovno uskraćivanje hrane vašem mozgu uzrokuje manjak u energetskim zalihama i primijetit ćete da on postaje manje responzivan na stimulus. Vaše moždane ćelije, također, neće dobiti njegu koja im je potrebna kako bi bile zdrave i odumrijet će jako brzo.
2. Slabo spavanje
Vjerovatno vam nije nepoznata činjenica da ako nemate dovoljno sna, osjećat ćete se tromo i zaboravno sljedećeg dana. Razlog je to što nedovoljno sna oduzima vašim neuronima sposobnost da funkcioniraju kako treba. To dovodi do mentalnih propusta koji mogu utjecati na vaš posao i na vaše veze. Još gore od toga, vaša osjetila i refleksi su prigušeni što povećava šansu da doživite ozbiljnu nezgodu.
Hronična neispavanost ove učinke može učiniti trajnim. Dakle, sljedeći put kada pomislite kako ste previše zauzeti da biste spavali dovoljno, imajte u vidu da sve dok ne stavite dobar san u prvi plan, nećete moći ni funkcionirati najbolje. Uzmite vrijeme da se kvalitetno naspavate i obavljat ćete više posla, za kraće vrijeme sljedećeg dana.
3. Prejedanje
Istraživanja su pokazala iznenađujuću povezanost između debljine i demencije. Razlozi su nejasni, ali istraživači sumnjaju na to da do debljine dolazi kada hrana koju jedemo ne sadrži dovoljno hranjivih tvari, što nas tjera da se prejedemo kako bismo zadovoljili potrebu tijela za vitaminima i mineralima. Dakle, čak i ako jedete puno, i dalje možete izgladnjivati svoj mozak.
Promatrajući određene podatke, možemo vidjeti da je 2015. godine broj pacijenata kojima je dijagnosticirana demencija bio skoro 45 miliona, što je dvostruko više nego 1990. godine. Za to isto vrijeme, debljina na nivou nacije je u SAD-u skočila s 11,1 posto na 30,6 posto. Naravno, potrebno je više studija kako bi potvrdile vezu između debljine i demencije, ali je jasno da nekakva veza postoji.
4. Pušenje
Mnoga su istraživanja napravljena kada je u pitanju štetnost duhana za naše zdravlje, tako da nam je ova veza jasna. Pušenje oštećuje ćelijske membrane i živčane sposobnosti u dijelovima mozga odgovornim za ravnotežu, koordinaciju i motoričke sposobnosti. Također razrjeđuje korteks u kojem se odvijaju procesi koji uključuju memoriju, jezik i percepciju.
Ostavljanje cigareta je važno za vaše opće zdravlje, a pomaže i vašem mozgu. Međutim, određena količina štete je već napravljena. Istraživači su ustanovili da ostavljanje cigareta pomaže u povratku određene debljine korteksa, ali i da bivši pušači, koji su nekada dosta pušili, a onda nisu zapalili cigaretu više od 25 godina, ipak imaju tanji korteks nego oni koji nisu nikada pušili.
5. Dehidratacija
Naša su tijela 70 posto sačinjena od vode, tako da dehidratacija može biti kritična za sve funkcije našeg tijela, uključujući i moždane funkcije. Učinak dehidratacije na vaš mozak događa se jako brzo, a istraživači su utvrdili da samo dva sata napornih vježbi, bez vode, mogu uzrokovati opadanje kognitivnih sposobnosti. Studije su pokazale da dehidratacija najviše utječe na funkcije poput rješavanja kompleksnih problema, koordinaciju i pažnju.
Ne morate se opterećivati time da morate uzeti određenu količinu tekućine svakog dana, ali obraćajte pažnju na to kada ste žedni jer je to odličan pokazatelj potrebe za vodom.
6. Previše šećera
Našem tijelu i našem mozgu je potreban šećer kako bi mogli funkcionirati, ali savremena prehrana uključuje previše šećera. Kada redovno jedete previše šećera, vaše ćelije, uključujući i moždane ćelije, nalaze se u stanju hronične upale.
To utječe na mogućnost vašeg tijela da upije važne hranjive tvari iz hrane i da uskraćuje mozgu ono što mu je potrebno. Konačno, imat ćete i veći rizik od demencije i manji hipokampus, dio mozga koji upravlja memorijom.
7. Stres
Konačno, hronični stres može imati negativne učinke na vaše tijelo. Stres u određenim situacijama je, zapravo, dobar jer priprema tijelo da se bori, bježi ili se suoči s opasnošću. Međutim, kada vaš životni stil uključuje hronični stres, hormon kortizol se nakuplja u mozgu i uzrokuje veću štetu.
To ne samo da može ubiti moždane ćelije, već uzrokuje da se mozak skuplja. Kada to skupljanje pogodi prefrontalni korteks, vaša sposobnost da učite i pamtite je manja. Ove činjenice predstavljaju imperative da pronađete način da se opustite prije nego što bude kasno.