Na mnoge životne situacije ne možemo da utičemo, ali možemo, kažu stručnjaci, da utičemo na način na koji te situacije doživljavamo i kako se nosimo s njima.
Veliki broj psihoterapija pomaže dugoročno.
Kratkoročno, možete pomoći sami sebi tehnikama koje su prihvaćenje i među psihijatrima i psiholozima. Evo nekih metoda čiji efekat smanjuje stres već u nekoliko minuta.
- PROGRESIVNA RELAKSACIJA Stegnite sve mišiće tijela (od glave do pete), pa ih zatim istovremeno opuštajte, lagano, do potpune opuštenosti. Ova tehnika pomaže i da lakše i brže zaspite.
- JOGA Joga oslobađa fizičkih posljedica stresa koji se nataložio u tijelu: putem relaksacije i smanjenja nivoa kortizola – hormona stresa. Na to se nadovezuju pozitivni efekti koji se iskazuju smanjivanjem visokog krvnog pritiska i broja otkucaja srca, poboljšavaju se digestivne funkcije i jača imunološki sistem, smanjuju se simptomi anksioznosti, depresije, vrtoglavice, astme i nesanice.
- DUBOKO DISANjE Kada udahnete duboko, nivo hormona kortizola se smanjuje, što pomaže da se oslobodite stresa i uznemirenosti. Sjedite na krevet i držite oči zatvorene. Otvorite usta. Glasno udahnite i izdahnite tri puta duboko iz stomaka, kao da želite da zamaglite ogledalo. Zatim zatvorite usta i nastavite da udišete i izdišete nekoliko minuta. Otvorite oči i dišite u tišini.
- AROMATERAPIJA Jedan od mirisa koji dokazano ima blagotvorno dejstvo za smirivanje uma i tijela je lavanda. Osim nje birajte i sljedeća ulja: bor, bergamot, palmarosa, ružino drvo.
- SLUŠANjE MUZIKE Istraživači ukazuju na različite načine na koje muzika pomaže u oslobađanju od stresa, pokrećući prirodne regulatore stresa u organizmu.
- SMIJEH Pokazalo se da smijeh pozitivno utiče na zbližavanje ljudi, ali i protiv stresa i mnogih drugih bolesti. Takođe otklanja osjećaj umora. Prilikom smijeha se aktiviraju mišići lica, grla i grudnog koša. Kada je smijeh gromoglasan, onda se uključuju skoro svi mišići tijela. Prilikom smijanja snižava se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam, povećava se snabdijevanje krvi kiseonikom, smanjuje nivo hormona stresa u organizmu, a smanjuje se i osjećaj bola, čime se znatno poboljšava raspoloženje.
- ŠETNjA Studija engleskih naučnika ističe da bi “ekoterapiju” trebalo smatrati punopravnim liječenjem zato što šetnja kroz prirodu omogućava ublažavanje depresije i vraćanje samopouzdanja. Žustro hodanje ili trčanje aktivira umirujuće neurone u mozgu opuštajući napetost tijela, nemir pa čak i depresiju.
(Večernje novosti)