SDA i SNSD su najveći izborni pobjednici kada je u pitanju bh. nivo, odnosno Predstavnički dom BiH, a s obzirom na svoj rezultat, i HDZ će biti nezaobilazan faktor u formiranju vlasti.
SDA će, sudeći prema dosadašnjim rezultatima, najvjerovatnije imati osam mandata, dok će SNSD najvjerovatnije osvojiti šest.
SNSD je, ako je vjerovati rezultatima koje je do sada objavila Centralna izborna komisija BiH, osvojio dvostruko više glasova od svih ostalih stranaka iz RS, odnosno fotelja koje se popunjavaju od strane poslanika iz RS.
HDZ i SDP bi mogli dobiti po četiri mandata, DF bi mogao imati tri, NiP i SDS po dva, PDP bi mogao osvojiti jedan, a ostatak mandata bi moglo dobiti još nekoliko stranaka.
Napomene radi, CIK je do juče poslijepodne obradio oko 86 odsto ukupnog broja glasova, s tim da je do sada evidentirano više od 8,6 odsto nevažećih listića. Broj registrovanih birača je 3,36 miliona, broj političkih subjekata za ovaj nivo vlasti je 33, a ukupno je bilo prijavljeno 752 kandidata.
U RS u banjalučkoj izbornoj jedinici SNSD je odnio oko 44 odsto svih glasova, a slijedi PDP sa oko 19 odsto glasova. Iza slijede SDS sa 13 odsto i Lista za pravdu i red, koja je osvojila 5,67 odsto, za koju još nije jasno hoće li uspjeti ući u Predstavnički dom.
U drugoj izbornoj jedinici SNSD je osvojio oko 38,5 odsto glasova, SDS 23 odsto, a DNS oko 8,5 odsto, dok je u trećoj SNSD prošao sa 43 odsto, a SDS sa 21 odsto. Lista Nebojše Vukanovića osvojila je 6,2 odsto i osvojila je manje ukupnih glasova nego lista u izbornoj jedinici 1.
Asim Mujkić, politički analitičar iz Sarajeva, kaže da su ovi izbori potvrdili raniji fenomen da u BiH pobjeđuju nacionalno orijentisane stranke koje svoje programe temelje na nacionalnim, a ne ekonomskim temama.
“U BiH postoji jedna vrsta političkog reketa u kojoj političke stranke govore svojim građanima da ako glasaju za njih oni će ih štititi, a mislim da često same kreiraju probleme od kojih štite svoje glasače”, smatra Mujkić.
Kako on tvrdi, evropske integracije ne nude samo prostor za ekonomske reforme, nego i krajnji odgovor na pitanje kako da svi Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogu da žive u jednom državnom uređenju.
“Ono što takođe možemo da vidimo jeste da se vrijednosti koje EU propagira ne odražavaju uvijek u postupcima njihovih elita”, smatra on.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, takođe naglašava da su izbori pokazali da su nacionalne stranke još više utvrdile svoje pozicije i time se ponovo uspostavile kao nezaobilazan faktor u formiranju vlasti.
“Očekivati je pojačani angažman međunarodne zajednice, što će uključivati i korišćenje bonskih ovlašćenja, ali isto tako i pritisak na domaće pravosuđe da najprije očisti svoje redove pa počne raditi svoj posao”, naglasila je ona.
Izvor: Nezavisne/ Dejan Šajinović