S obzirom na to da je januarsko – februarski rok pred vratima, većina onih koji sada griju stolicu zna i da ih pred svaki ispit čeka i dobro poznata nervoza.
Pojedine naučne studije pokazale su da se dnevno bavimo sobom samo sedam minuta, što takođe rezultira stvaranjem nervoze pred važnije događaje.
Pritisnuti svakodnevnim stresom, većina nas to vrijeme provodi u prebiranju po negativnim emocijama i podražavanju loših iskustava, bez motiva i snage da nešto promijenimo. Trema nije nešto čega treba da se stidimo ili bojimo, i za nju postoji rješenje.
Ona ne može potpuno da nestane, ali predispitni stres se svakako može svesti na razumnu mjeru.
Kako se nositi s tremom: Važno je pravilno i objektivno procijeniti zahtjeve studija, a potom svoje lične sposobnosti, mogućnosti, kompetencije, potencijale. Ne smijemo sebi postavljati nerazumne i previsoke zahtjeve. Ako razumijemo tuđe greške i slabosti, zašto smo toliko samokritični? To objašnjava zašto su studenti koji ciljaju na visoke ocjene češće izloženi stresu. Oni su često strože i samokritičnije osobe, koje imaju perfekcionističke standarde da moraju biti savršeni.
Treba postaviti jasan cilj: (Šta želimo u npr. jednoj akademskoj godini), napraviti dobar i jasan godišnji, semestralni, mjesečni i dnevni plan i, naravno, sjesti i “zagrijati stolicu”. Dobro rasporediti učenje, ostaviti dovoljno vremena za odmor i opuštanje, prilaziti profesorima kao ljudima koji su tu da nam pomognu.
Dobra priprema: Ne morate i ne možete uvijek sve znati, uvježbavanje neka vas prije ispita ispitaju ukućani ili prijatelji kako biste sebi vizuelizovali situaciju koja vas čeka osim ako vam to ne stvara još veću tremu.
Skretanje pažnje prije ispita: Kako je trema najgora prije samog početka, tada je dobro skretati sebi pažnju na neutralne situacije i predmete u okolini, odbrojavati i opisivati sebi predmete po prostoriji. Ovim se skreće pažnja sa vlastitih znakova trema.
Pravilno disanje i zdrav život: Nekoliko dubokih udisaja da bi se vratio normalan ritam disanja, izbjegavanje kafe, čajeva i nezdrave hrane. Umjesto toga bavite se nekom tjelesnom aktivnošću, pijte vodu, jedite puno voća i povrća i uvijek se dovoljno naspavajte.
Budite optimista: Zapitajte se: “Šta je najgore šta očekujem, koliko je to zapravo strašno? Čega se toliko bojim?
U najgorem slučaju treba da znate: pad na ispitu nije najgora stvar koja vam se može desiti u životu. Život je pun uspona i padova. Pasti na ispitu nije ništa strašno. Popravićete rezultat vrlo brzo, već u sljedećem roku. Dokazano je da su studenti koji su deset minuta prije važnog ispita na papir napisali zašto se boje polaganja ispita, prosječno imali bolje rezultate nego studenti koji nisu imali ovaj “izduvni ventil”.
NEZAVISNE NOVINE