“Ima tu još posla. Bivša zgrada Ambasade Hrvatske je u našem posjedu i tu nema problema i uskoro ćemo raspisati tender za izvođenje određenih radova kako bi se to malo dovelo u red. Što se tiče bivše zgrade Ambasade SAD, BiH nije u posjedu tog objekta i prije nego što ga preuzmemo pravo korištenja se mora prenijeti sa FBiH, a nakon toga ići ćemo na rekonstrukciju, itd. i tek tada će biti spremna za preseljenje”, rekao je Siniša Perković, direktor Službe za zajedničke poslove institucija BiH.
Što se tiče zgrade u kojoj je nekad bila Ambasada Hrvatske, njena površina, uključujući i podrumski prostor, je 392 kvadrata i u njoj bi mogla biti smještena neka manja institucija, a u skorije vrijeme može se, kako kaže Perković, očekivati i sanacija vrijedna oko 30.000 KM, kako bi se objekat doveo u funkcionalno stanje.
Zgrada u kojoj je nekad bila Ambasada SAD mnogo je veća i u dosta je dobrom stanju, a osim tekućeg održavanja neće biti potrebna veća ulaganja.
“Konačnu odluku o tome koja će institucija biti preseljena daje Savjet ministara BiH. Mi smo zaduženi da dostavimo detaljnu informaciju o vlasničkim odnosima i svim tehničkim detaljima o sanaciji objekata ranije korištenih za potrebe američke ambasade i objekta koji je koristila libijska ambasada”, rekao je Perković.
Pored ovoga, Savjet ministara BiH zadužio je Službu za zajedničke poslove institucija BiH da pripremi sve podatke o broju i strukturi zaposlenih u institucijama BiH sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, podatke o površini objekata i iznosu koje te institucije plaćaju na ime zakupa, kao i podatke o površini kupljenih objekata u Istočnom Sarajevu.
“Taj posao ćemo završiti za najdalje sedam dana i imaćemo precizne podatke o broju zaposlenih i objektima koje koriste”, rekao je Perković.
Kada je u pitanju smještaj institucija BiH, godišnje za ove namjene ode gotovo deset miliona KM. Prema raspoloživim podacima, institucije, agencije i direkcije pod zakupom imaju preko 64.000 metara kvadratnih i na mjesečnom nivou za ove namjene se izdvaja preko 800.000 KM. Najskuplji prostori su u Banjaluci i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, s tim da ni Mostar i Sarajevo ne odstupaju puno.
Najviše se godišnje da novca za iznajmljivanje institucija u Sarajevu i to oko pet miliona KM, zatim Banjaluci oko 2,2 miliona KM i Mostaru milion KM, dok na Tuzlu i Istočno Sarajevo ide ostatak.
Oko 60 institucija u BiH nije u svojim prostorijama, zbog čega se daje ogroman novac za zakup, a što je prema riječima dobro upućenih pogodno tlo za korupciju i malverzacije s obzirom na to da se cijena zakupa prostorija kreće od tri do 41 marku po metru kvadratnom.