Iako su ocijenili da je većina obaveza koje je BiH preuzela ulaskom u članstvo ove međunarodne asocijacije ispunjena, ponovili su da su ostale nerealizovane one koje su vezane za realizaciju presude u slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH” i naknadnih presuda ovog međunarodnog suda te je konstatovano da možda i nema dovoljno svijesti o veličini problema koji se otvaraju, ukoliko se neophodne promjene ne dese prije kraja ove godine.
Nakon tog susreta potpredsjenika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka – SDS) kazao je da postoji mnogo prostora za zabrinutost kada je u pitanju budućnost izmjena Izbornog zakona, ali i kada je u pitanju provođenje narednih izbora, s obzirom na to da jedni tvrde da je izborni kontinuitet odlukom Ustavnog suda prekinut, a drugi tvrde da se izbori mogu održati po postojećem starom zakonu.
– Već sada se nazire veoma ozbiljna politička kriza koja je na neki način prijetnja demokratiji BiH jer dovodi u pitanje provođenje sljedećih izbora. To se prije svega odnosi na izbor za Dom naroda Federalnog parlamenta, ali i kada je u pitanju izbor za Predsjedništvo BiH. S pozicije Republike Srpske ti problemi su lako rješivi – kaže Bosić.
Ključ rješenja vidi u dogovoru partnera u Federaciji, ali je podsjetio da je Saviejt Evrope skup svih država i nema naredbodavnu niti izvršnu funkciju nego se brinu za poštovanje ljudskih prava i normi u evropskim državama i s tog stanovišta oni su zainteresirani za ugrožavanje demokratije i ljudskih prava što je i u vezi i s izborima.
Potpredsjednik Predstavničkog doma Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA) istakao je da Izborni zakon treba mijenjati u skladu s mandatom koji je dobila Interresorna radna grupa i to je da se pripreme izmjene Izbornog zakona koji će uvažiti sve odluke Evropskog suda za ljudska prava kao i Ustavnog suda te da se u izbornom procesu učine poboljšanja i otklone uočeni nedostaci u izbornom procesu.
– Sada u PSBiH imamo potpunu blokadu rada Interresorne radne grupe. Tu je i prijedlog zakona koji je usvojio Dom naroda na prijedlog hrvatskih delegata koji ne udovoljava standardima opisanim u mandatu Interresorne radne grupe i koji zbog toga neće dobiti podršku u Predstavničkom domu – pojasnio je Džaferović.
Dodao je da u SDA čekaju okončanje parlamentarne procedure o prijedlogu koji je usvojio Dom naroda te će onda, najavio je, SDA predložiti novi prijedlog, a on će sadržavati sve potrebno da bi se zadovoljile odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.
– Bilo bi dobro da se u cijeli proces uključi Venecijanska komisija, ekspertsko tijelo Vijeća Evrope, koja svojim savjetima može pomoći BiH oko izmjena Izbornog zakona koje su u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama – zaključio je Džaferović.
Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Bariša Čolak (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ) ponovio je da nije moguće provesti presude Evropskog suda za ljudska prava bez promjene Ustava BiH, što je utvrdio i Ustavni sud, stoga prijedlog HDZ-a, koji je još u parlamentarnoj proceduri, ne tretira tu odluku za šta je potrebna sasvim druga većina u odnosu na izmjene Izbornog ili bilo kojeg drugog zakona.
– Mi smo spremni implementirati presude Evropskog suda, ali imamo kapaciteta koliko imamo u PSBiH i na drugim strankama je koje su daleko više zastupljene u parlamentu, da osiguraju većinu u Predstavničkom, a potom i u Domu naroda. Iz Monitornig komiteta jasno smo upozoreni na prijetnju o tome šta bi se dogodilo s BiH ukoliko ne bismo izmijenili Izborni zakon – kazao je Čolak.
Potvrdio je i da će izbori u BiH sljedeće godine biti provedeni i tu nema zapreke, ali izborni rezultati, mišljenja je Čolak, se ne mogu implementirati bez izmjena Izbornog zakona te je upitao da li su bh. političari i javnost u BiH svjesni šta će se dogoditi ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon.
Iako niko od njih nije želio jasno kazati kakve su sve posljedice po BiH, Čolak i dalje ne vidi dovoljno političke volje za izmjenu Izbornog zakona jer su stavovi pojedinih političkih stranaka već poznati.
Zadatak Monitoring komiteta je da pripremi Izvještaj Savjetu Evrope o BiH. Nacrt ovog dokumenta već je dostavljen organima BiH i otvoren je za izmjene, prijedloge i sugestije, a finalni izvještaj o BiH Savjeta Evrope trebalo bi usvojiti u januaru 2018. godine.
Nezavisne novine