Malo je napitaka koji izazivaju toliko rasprava kao kafa. Za mene je ona neizostavan jutarnji ritual bez kojeg dan ne može da počne, dok kod drugih može biti okidač za nervozu, osećaj anksioznosti ili neprijatan haos u stomaku.
Upravo iza te mirisne šolje krije se složen uticaj na tijelo, od trenutnog podizanja energije i pojačane koncentracije, preko potencijalne zaštite od hroničnih bolesti, pa sve do onih neželjenih efekata poput nesanice, ubrzanog rada srca ili stomačnih tegoba.
Prednosti redovnog ispijanja kafe
Više energije i bolja koncentracija
Kofein iz kafe djeluje kao prirodni stimulans koji blokira adenozin, supstancu odgovornu za osjećaj pospanosti. Rezultat je veća budnost, fokus i osjećaj energije. Uz to, kod mnogih ljudi kafa podstiče lučenje dopamina, pa ne čudi što je povezana i sa boljim raspoloženjem.
Zaštita mozga i srca
Istraživanja ukazuju da osobe koje redovno piju kafu imaju manji rizik od razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti. Pored toga, umjeren unos može doprinjeti manjoj učestalosti kardiovaskularnih oboljenja, uključujući moždani udar i srčanu insuficijenciju.
Uticaj na metabolizam i dugovječnost
Kofein može ubrzati metabolizam i povećati potrošnju kalorija tokom fizičke aktivnosti, što je posebno uočljivo kod onih koji nisu navikli na kofein. Osim toga, kafa je jedan od najbogatijih izvora antioksidanasa u svakodnevnoj ishrani, a upravo ti bioaktivni sastojci doprinose njenom povezanom efektu na duži životni vijek. Zanimljivo je da i bezkofeinska varijanta pokazuje dio ovih zaštitnih svojstava.
Mogući nedostaci i ograničenja
Anksioznost i nesanica
Previše kofeina može pojačati nervozu, izazvati drhtavicu ili otežati uspavljivanje. Budući da kofein ostaje u organizmu satima nakon konzumacije, popodnevna kafa može se lako pretvoriti u nemirnu noć.
Stomačne tegobe
Kod nekih ljudi kafa pojačava gorušicu ili osjećaj nelagodnosti u želucu, posebno kada se pije na prazan stomak. S druge strane, poznato je i da kod dijela populacije podstiče rad crijeva, što nekome može biti prednost, a drugima smetnja.
Zavisnost i simptomi odvikavanja
Vremenom se razvija tolerancija, pa ista količina više nema jednako snažan efekat. Preskakanje uobičajene šolje kafe može izazvati glavobolju, umor ili razdražljivost – jasne znake zavisnosti od kofeina.
Skriveni kalorijski “dodaci”
Crna kafa ima svega nekoliko kalorija, ali u praksi mnogi posežu za varijantama sa šlagom, sirupima ili šećerom. Ovakvi dodaci ne samo da povećavaju unos kalorija, već mogu doprinjeti i riziku od metaboličkih problema.
Koliko kafe je bezbjedno?
Za većinu zdravih odraslih, preporuka je do 400 mg kofeina dnevno, što odgovara otprilike 3-4 šolje crne kafe. Trudnice bi trebalo da ograniče unos na polovinu te količine. Ipak, individualna osjetljivost varira, nekome i mala količina može izazvati nelagodnost.
Kako učiniti kafu zdravijim izborom?
Birajte što jednostavniju pripremu, bez dodatnog šećera i zaslađivača.
Ako volite kremast ukus, probajte biljna mlijeka poput sojinog, ovsenog ili bademovog.
Razmislite o beskofeinskoj varijanti ako ste osjetljivi na kofein.
Pijte kafu ranije tokom dana kako biste izbjegli probleme sa snom.
Ne zaboravite da unosite dovoljno vode, jer kofein djeluje blago diuretički.
Kada se pije umjereno i bez pretjeranih dodataka, može biti saveznik zdravlja, posebno zahvaljujući svojim antioksidansima i stimulativnom efektu. Ipak, kod preterivanja prednosti lako mogu da pređu u neprijatne posljedice. Zato je važno pronaći onu količinu i način pripreme koji prija vašem organizmu, a da i dalje ostaje dio zdravog životnog stila, piše Telegraf.
Telegraf