Lideri političkih partija na nivou BiH u ponedjeljak bi trebalo da se sastanu u Mostaru, a ako je suditi po ranijim izjavama, na ovom sastanku biće finalizirani dogovori u vezi sa zakonima o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka te o reformskoj agendi, koja je neophodna za prijem sredstava iz evropskog Plana rasta za region zapadnog Balkana.
Raniji plan lidera podrazumijevao je da se sve ove stvari dogovore do četvrtka, 5. decembra, kada je u Neumu trebalo da bude održan Samit EU – zapadni Balkan, međutim taj samit na kraju je otkazan jer je pao tender za njegovu organizaciju.
Ipak, sastanak lidera biće održan, a to je prije nekoliko dana potvrdio i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je organizator sastanka, a koji je naglasio i da će u slučaju postignutog dogovora biti održane hitne sjednice Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
Takođe, na sastanku će biti govora i o budžetu za narednu godinu, a plan je da se on usaglasi i usvoji što prije, kako se ne bi došlo u situaciju privremenog finansiranja.
Ukoliko se lideri koje čine vlast na nivou BiH sastanu u ponedjeljak u Mostaru, to će biti četvrti put u mjesec dana, a dio ranijih dogovora koji se odnosi na dodatni novac UIO za kupovinu zgrade u Banjaluci i kupovinu helikoptera već je realizovan.
Ove dvije odluke Savjeta ministara BiH naišle su na kritike opozicionih partija kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH. S jedne strane SDA i stranke okupljene oko njih kritikovale su “trojku” da je popustila pritiscima iz Republike Srpske i odobrila 100 miliona KM za kupovinu zgrade, dok je opozicija iz Republike Srpske kritikovala SNSD da je za 100 miliona KM pristao da budu nabavljeni helikopteri za Oružane snage BiH.
Na posljednjem sastanku koji je održan, vlast na nivou BiH, kako su istakli, dogovorila je zakon o graničnoj kontroli i usaglasila najveći dio spornih odredaba zakona o zaštiti ličnih podataka. Uz ova dva zakona i usaglašavanje reformske agende, vlast u Bosni i Hercegovini se nada da će to biti dovoljno kako bi EU donijela odluku da i za BiH odobri Plan rasta, ali i odredi datum za početak pregovora.
Ipak, sve bi mogla pokvariti činjenica da je u međuvremenu Kristijan Šmi nametnuo odluke u vezi sa institucijama kulture u Bosni i Hercegovini. Kako vlast na nivou BiH gleda na to nametanje, možda najbolje govori činjenica da su srpski ministri u Savjetu ministara BiH nedavno napustili sjednicu Savjeta ministara, i to nakon što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, počela da čita nametnute odluke.
Da bi Šmitovo nametanje odluka moglo pokvariti dogovor lidera govori i izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, koji je rekao da je došao trenutak da “konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH” te da je vrijeme da “bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svome narodu”.
Slično kao i Dodik, reagovao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da oni koji dobiju povjerenja građana treba da vrše vlast.
“To ćemo morati između sebe usaglasiti i da to djelovanje bude u skladu, a ne da mi napravimo neki korak, a onda se moramo vratiti unazad”, rekao je Čović.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)