Tim Pravilnikom je propisano uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, nego do sada, i utvrđeno 22 puta veće plaćanje naknade za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja.
Pismo je upućeno generalnom direktoru Direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Kristijanu Danijelsonu. Pismo prenosimo u cjelosti: “Poštovani gospodine Danijelson, Republika Hrvatska donijela je novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima kojim je propisano uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole značajno većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego što je to bilo do sada.
Prema odredbama ovog Pravilnika, fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede će kontrolisati i voće i povrće koje se uvozi iz trećih zemalja na tržišne standarde, a koje podliježe samo opštem tržišnom standardu. Novim Pravilnikom uvodi se i značajno povećanje naknade za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja koja sad iznosi 2.000 kuna (270 evra) za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća.
Naknada koju su plaćali uvoznici iz trećih zemalja uključujući i BiH prilikom pregleda inspekcije u Hrvatskoj prije donošenja novog Pravilnika iznosila je 90 kuna (12 evra) i nije predstavljala veliko opterećenje za naše izvoznike. Međutim, ovako enormno visoka naknada koja je propisana u novom Pravilniku predstavlja opterećenje koje će značajno umanjiti konkurentnost naših izvoznika i dovesti u pitanje izvoz velikog broja kultura voća i povrća na hrvatsko tržište.
Ovo dodatno otežava činjenica što se pregled plaća po vrsti voća i povrća, tako da pošiljka koja sadrži više vrsta ima obavezu plaćanja po 270 evra za svaku vrstu voća.
Iz svega prethodno navedenog, smatramo da je uvođenjem neopravdano visoke naknade za pregled voća i povrća iz trećih zemalja, Republika Hrvatska uvela jednu vrstu necarinskih barijera u trgovini ovim proizvodima prema trećim zemljama.
Takođe, ovim Pravilnikom Hrvatska je jasno stavila u neravnopravan položaj proizvođače voća i povrća iz Bosne i Hercegovine, kao i sam proizvod iz BiH u odnosu na proizvođače i proizvod u Hrvatskoj, čime krši međunarodne trgovinske obaveze, pošto se uvoz diskriminiše.
Napominjemo i da se Republika Hrvatska kao članica Evropske unije obavezala na poštivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i stupanjem na snagu ovog Sporazuma Zajednica i zemlje potpisnice su se obavezale da će ukinuti izvozne carine i takse jednakog učinka u međusobnoj trgovini kao i da će biti ukinuti sva količinska ograničenja izvoza i mjere jednakog učinka
S obzirom da se očigledno radi o uvođenju necarinskih barijera od strane hrvatskih nadležnih institucija, kao i o različitom tretiranju uvoznog i domaćeg proizvođača i proizvoda, tražimo da se preduzmu mjere i radnje koje će obezbjediti hitno stavljanje van snage gore pomenutog spornog Pravilnika.
Stojimo na raspolaganju za dalje informacije i konsultacije po eventualnom zahtjevu Evropske komisije”, kaže se u pismu koje je uputio ministar Šarović, saopšteno je iz njegovog kabineta.