Ministar Šarović je naglasio da se očekuje kako će nivo vanjskotrgovinske razmjene BiH, Srbije i Turske do kraja godine biti na nivou od 1,5 milijardi eura, od čega se milijarda eura odnosi na Srbiju, a 500 miliona eura na Tursku.
“Turska jako puno ulaže u investicije izvan svoje zemlje i oni su na nivou od 80 milijardi dolara. Nema razloga da se u narednom periodu u taj ciklus u većoj mjeri ne uključe Srbija i BiH”, poručio je Šarović.
On je najavio da će veći stepen saradnje BiH, Srbije i Turske omogućiti provedba akcionog plana dogovorenog između tri države, koji će se provoditi u naredne dvije do tri godine. Prvi korak, naglasio je Šarović, jeste održavanje investicione konferencije planirane u prvoj polovini 2016. godine na kojoj se očekuje postizanje dogovora oko većeg stepena investiranja Turske u Srbiju i BiH.
Također, Šarović je najavio da će se narednog mjeseca, u skladu sa dogovorom postignutim jučer u Beogradu, u Istanbulu (Turska) otvoriti trgovinsko-turističko predstavništvo uz pomoć Vlade Republike Turske, koje će za potrebe promocije koristiti Srbija i BiH.
“Infrastruktura je ključ pitanja koje smo predložili da se rješava bez obzira na to da li se radi o željezničkoj ili drumskoj transportnoj infrastrukturi, jer je ona sa Srbijom, koja je drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, na najlošijem nivou. Ovo pitanje otvorićemo na sastanku dvije vlade početkom novembra u Sarajevu, između BiH i Srbije, ali za rješavanje ovog pitanja zainteresovana je i Turska, koja je spremna da se uključi u finasiranje određenih projekata budući da koristi dio koridora za transport svojih roba od Niša preko Užica za Sarajevo”, naglasio je Šarović.
On je istakao da postoji problem u odnosima BiH i Kosova te da je bh. izvoz na Kosovo manji za 20 miliona KM, te da se i dalje smanjuje.
Šarović je rekao da su određena administrativna pitanja riješena uz pomoć komora, ali da ostaje pitanje problema viznog režima koji se mora riješiti s obzirom na to da i potencijalni investitori sa Kosova čekaju čak dva mjeseca na izdavanje viza za BiH, što Šarović smatra nedopustivim.
Ministar ekonomije Republike Turske Nihat Zajgebči podsjetio je da je jučer u Beogradu potpisan sporazum o srednjoročnoj saradnji i akcioni plan o njegovoj provedbi.
“Republika Turska ima diplomatska predstavništva u 160 zemalja, u okviru kojih djeluju i trgovinski odjeli. Oni će biti od ovog momenta stavljeni u funkciju korištenja i Srbiji i BiH. Sretni smo da se za manje od mjesec dana u Istanbulu otvara predstavništvo koje će moći koristiti dvije zemlje za promociju i razvoj boljih trgovinskih odnosa. Na svijetu je najopasnije oružje kada ljudi nemaju šta izgubiti. Isto je tako i u odnosima među zemljama. Stoga, zemlje koje nemaju dobre odnose ili su oni na niskom nivou, lakše stupaju u konflikte. Mi želimo da naši odnosi budu na najvećem mogućem nivou”, poručio je Zajgebči.
On je istakao kako je uvoz iz BiH u Tursku 2014. godini bio veći za 35 posto, a da je u ovoj godini za prvih osam mjeseci narastao za 54 posto u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga su, poručio je ministar ekonomije Turske, sretni, a biće isto tako i kada se nešto slično desi sa napretkom saradnje sa Srbijom.
Rasim Ljaljić, ministar trgovine, turizma i komunikacija Republike Srbije, kazao je da se često dešava da svi govorimo o superpotencijalima, ali da te potencijale nikako ne koristimo.
“Po prvi put sad imamo situaciju koja je prilično praktična. Naši politički odnosi su bili po sistemu toplo-hladno. Naši politički odnosi bili su opterećeni prošlošću. Vrlo često sam govorio da su turske serije i srpski turisti doprineli da se ti odnosi stabilišu više nego svi političari zajedno. Odnosi sa BiH su bili opterećeni i nedavnim ratom, još uvek su sveži ožiljci, ali hteli-ne hteli mi u takvim političkim odnosima moramo da gradimo mnogo bolje ekonomske odnose. Verujem da je to moguće i verujem da je to jedini put, jer kad god su političari krenuli da reše te probleme, na prvoj krivini, pri prvoj prepreci bi odustali. Hajde da vidimo da li je on moguć, da ekonomija krči te prepreke, otklanja prepreke za politiku. Videli smo da politikom teško možemo da idemo tri koraka napred, jer se odmah vratimo tri koraka nazad. Čini mi se da ekonomija može da stvara preduslove da se riješe teška politička pitanja”, rekao je Ljaljić.
(Nezavisne novine)