“Neki akteri u ovom aranžmanu ne žele da čuju argumente Saveza za promjene, koji razumije i pitanja iz Reforme agende i važnost aranžmana sa MMF-om i važnost razvoja infrastrukture u BiH, ali mi tražimo kroz ovaj zakon podršku za poljoprivredni sektor u cijeloj BiH”, istakao je Šarović novinarima.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni sektor posebno je ranjiv nakon adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zbog čega bi povećanje za 15 feninga po litru goriva, odnosno nafte i naftnih derivata, dovelo ovaj sektor u vrlo nepovoljan položaj, posebno imajući u vidu da podsticaji poljoprivredi u oba entiteta kasne i da su veoma niski.
“Mi smo spremni za razgovor sa ključnim činiocima – i sa MMF i sa entitetskim vladama, da bi se kroz aranžman sa MMF-om, odnosno ovaj zakon o akcizama našlo i rješenje za poljoprivrednike”, dodao je Šarović.
On smatra da je to vrlo lako učiniti.
“Ne mora se to zvati `plavi dizel`, ali je potrebna podrška da bi se ublažile negativne posljedice povećanja akciza za gorivo”, rekao je Šarović, ističući da je to minimum koji će nagnati Savez za promjene da podrži cijeli aranžman.
U suprotnom, prema Vigemarkovim riječima, građani moraju biti ti koji će pozvati političare i institucije na odgovornost.
“Izbori će doći, nije na nama da vam kažemo za koga da glasate”, zaključio je Vigemark.
Nakon što je 24. marta istekao redovan rok za ispunjavanje obaveza za nastavak aranžmana, MMF je taj rok produžio do 31. marta.
Usvajanje zakona o akcizama, kojim se predviđa povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru, jedan je od uslova za nastavak aranžmana.
RTRS