U Republici Srpskoj od 2007. godine, od kada je Fond zdravstvenog osiguranja uveo uslugu finansiranja postupka vantjelesne oplodnje, do sada je rođeno više od 1.600 dječaka i djevojčica, a procenat živorođenih beba u odnosu na broj ostvarenih trudnoća je 93,2 odsto.
U informaciji objavljenoj na sajtu Narodne skupštine RS navodi se da je Fond zdravstvenog osiguranja RS, koji finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje parovima koji na drugi način ne mogu ostvariti potomstvo, lani odobrio 565 zahtjeva za prvi pokušaj, 88 za drugi, te tri za treći pokušaj vantjelesne oplodnje.
– Trošak fonda za ove namjene lani je iznosio 2,7 miliona maraka, a jedna procedura, koja podrazumijeva kompletnu dijagnostiku, terapiju i sam postupak košta oko 5.500 KM. Refundacija za postupke koji su obavljeni u inostranstvu iznosila je oko 300.000 KM – stoji u odgovoru na poslaničko pitanje u kom je navedeno da se pravo na refundaciju troškova ostaruje u slučaju kada se postupak ne može obaviti u Srpskoj, a uz mišljenje zdravstvene ustanove “Mediko's”, sa kojom fond ima ugovor.
U 2020. godini fond je odobrio 615 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje, godinu ranije 630, 2018. godine 641 zahtjev, dok je 2017. bilo odobreno 446 zahtjeva.
– U cjelosti se finansiraju tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, ženama od 41. do navršene 42. godine 50 odsto troškova, dok se ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete uz pomoć postupka vantjelesne oplodnje, u potpunosti refundiraju troškovi – stoji u odgovoru.
Uslov za ostvarivanje ovog prava je da se par nalazi u braku ili vanbračnoj zajednici najmanje dvije godine, te da postoji preporuka ginekologa iz referentne zdravstvene ustanove za proceduru vantjelesne oplodnje.
– Zbog pandemije virusa korona fond je donio odluku po kojoj žene koje se zaraze koronom u toku postupka vantjelesne oplodnje imaju pravo da ponove postupak, odnosno ne gube jedan pokušaj vantjelesne oplodnje jer se prekinuta procedura ne računa kao obavljeni pokušaj. Ova odluka se i dalje primjenjuje – stoji u informaciji.
Predsjednica trebinjskog Udruženja “Bebe” Snežana Misita, koja je i sama postala majka zahvaljujući postupku vantjelesne oplodnje, kaže da su besplatni postupci od životnog značaja parovima koji se liječe od steriliteta.
– Prednost nije samo finansijska, nego i psihološka. Ne možete ni pretpostaviti od kolikog je značaja kada sa samo jednim papirom odete u zdravstvenu ustanovu i dobijete svu moguću uslugu. Nema podizanja kredita, pozajmica, hodanja od banke do banke. Žene opuštenije ulaze u postupak kada znaju da imaju tri besplatna pokušaja – kazala je Misita.
Ona je istakla da je Srpska ovaj problem riješila sistemski, u korak sa daleko bogatijim zemljama okruženja.
– U FBiH, nažalost, to pitanje nije riješeno, svaki dan parovi koji žive tamo se raspitaju kako da se prebace u Srpsku i ostvare pravo na besplatan postupak. Parovi u Srpskoj na mnogo lakši i jednostavniji način ostaruju to pravo čak i od parova u Srbiji – kazala je Misita.
Čuvanje embriona
Pored finansiranja vantjelesne oplodnje, od 2017. godine Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira i uslugu čuvanja embriona na dvije godine koju su osiguranici ranije morali sami plaćati. Finansiranje ove usluge znači mnogo parovima, posebno ženama koje ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak kraće traje.
Anita Janković Rečević – GLAS SRPSKE