Evropska unija mora ubrzati proces proširenja kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana i taj prostor treba gledati kao cjelinu, jer je proširenje EU na tu regiju od političkog, bezbjednosnog i ekonomskog interesa i najvažniji je politički preduslov za stabilnu i održivu budućnost Evrope.
Ovo je suština usvojenih zaključaka na samitu lidera zapadnog Balkana koji je održan na Brdu kod Kranja, međutim, sudeći po izjavama lidera, na sastanku su dominirale međusobne optužbe, a da je tako, govori i činjenica da do samog kraja nije bilo sigurno da će zajednički zaključci biti usvojeni.
Iako su pojedini lideri tražili, svoje mjesto u zaključcima nije našlo pitanje nepromjenjivosti granica.
“Srbija se uvek zalagala za nemenjanje granica priznatih od UN-a, organizacije koja je univerzalno telo, a ne da se prema granicama ophodi kako koja zemlja želi po sistemu jednom može promena, sutra ne može”, rekao je Vučić dodajući da ta inicijativa nije prihvaćena te da su drugi tražili mnogo više te da su samim tim i mnogo nezadovoljniji.
Da je bilo međusobnih optuživanja i suprotnih stavova potvrdili su i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, te Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, koji su bili domaćini sastanka. Sam Milanović rekao je da je bilo “povišenih tonova i prijepora”, ali da je dogovoren tekst koji je kompromis.
“Agenda predsjednice Kosova bila je ambiciozna, ali određeni dijelovi morali su biti izbačeni. Mi smo tu sa Slovenijom da pomognemo. Bilateralni problemi neće se riješiti na ovom samitu, a to nas je i danas omelo”, rekao je Milanović.
I sam Pahor rekao je da je tema sastanka bio ulazak država zapadnog Balkana u EU, ali da je “ovo bio jedan od najzahtjevnijih i najtežih sastanaka”.
“Bilo je mnogo razlika, povišenih tonova pa pomirenja da bismo na kraju potpisali dokument kojim sam vrlo zadovoljan”, rekao je Pahor.
Osim Vučića, Milanovića i Pahora, sastanku su prisustvovala i tri člana Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, zatim Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, te Ilir Meta, predsjednik Albanije, Stevo Pandarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije i Vjosa Osmani, predsjednica Kosova.
Na plenarnom sastanku govorio je i Džaferović, koji je rekao da odnose BiH i Srbije opterećuje to što nije definisana granica, ali da je poseban problem pitanje prošlosti, jer institucije Srbije ne poštuju i negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala. Takođe, napomenuo je da između BiH i Srbije postoji niz otvorenih pitanja koja se tiču imovine, a jedno od njih je i to da se hidropotencijal BiH koristi bez sporazuma i naknade.
U svom govoru Džaferović je rekao da gotovo isti problemi postoje i između BiH i Hrvatske i naglasio da je budućnost BiH u EU i NATO-u.
Na govor Džaferovića osvrnuo se i sam Vučić naglasivši da Džaferović uvijek pravi tu vrstu paralelizma i da su mu jednako krive i Srbija i Hrvatska, ali da mu je rekao da je postojao dogovor o granici, ali “da su onda došli u Beograd i promenili mišljenje”.
Govor Džaferovića komentarisao je i Dodik, koji je rekao da Predsjedništvo BiH nije imalo nikakav konsenzus te da je Džaferović neopravdano i u svoje ime optuživao Hrvatsku i Srbiju. Takođe, rekao je da je BiH u “debelom zamrznutom statusu” te da je samit obilježio deset godina procesa u kojem su jasno postavljeni kriterijumi da se zemlje koje su ušle u EU iz bivše Jugoslavije i zemlje koje to pretenduju plus Albanija dogovaraju na način da se pomognu.
“Došli smo do deklaracije koja upravo promoviše značaj tih 10 godina, kao i činjenice da se osvrnemo na proces pridruživanje EU i da se u tom pogledu pokrene taj proces, koji je u desetogodišnjem zastoju”, rekao je Dodik.
Kada je riječ o samim zaključcima, u njima se, prema pisanju medija, navodi i to da je oporavak od posljedica pandemije potrebno iskoristi kao šansu za zelenu i digitalnu tranziciju, a pozdravljeno je i usvajanje Ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan.
“Kao dio Evrope, zapadni Balkan ima pravo i odgovornost da bude ukorak sa razvojem članica EU koliko god je moguće. Mi lideri procesa Brdo – Brioni zalažemo se za zajedničku viziju Evrope, cjelovite, slobodne i u miru. Podvlačimo našu posvećenost miru i stabilnosti, uključujući dobre susjedske odnose”, navodi se u zaključcima.
Inače, sam proces Brdo – Brioni je slovenačko-hrvatska inicijativa, pokrenuta 2010. godine u nastojanju da poveća povjerenje među zemljama u regionu i pomogne im da se pridruže Evropskoj uniji.
Nezavisne.com (STA/TANJUG)