Bosna i Hercegovina je u problemu. Od 1. avgusta Sjedinjene Američke Države joj uvode nove carine od 30 odsto, uz prijetnju da, ako BiH poveća carine, SAD će uvesti dodatne. Osim medjunarodno ekonomskog problema, nove carine razbuktale su i politički rat među domaćim političarima, jer ne prestaju da krive jedni druge za novonastalu situciju, bar u medijima. Kako će se uvođenje novih carina odraziti na izvozno orjentisanu domaću privredu – niko još ne zna?
SAD će od 1. avgusta ove godine, BiH naplaćivati carinu od 30 odsto na sve proizvode poslate u Sjedinjene Američke Države, odvojeno od svih sektorskih carina – ovo se navodi u pismu predsjendika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa koje je objavio na društvenoj mreži “Istina”. Pismo koje je uputio Predsjedništvu BiH, i u kome je predsjedavajuću BiH Željku Cvijanović oslovio sa “dragi gospodine predsjedniče”, uputio je i drugim zemljama.
“Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini. Imajte na umu da je brojka od 30 % znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carina ako Bosna i Hercegovina, ili kompanije unutar vaše zemlje, odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a. U tom slučaju, mi ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica.” – poručio je Donald Tramp, predsjednik SAD-a.
Nove carine Tramp uvodi s napomenom, tačnije prijetnjom, da ako BiH povisi carine u smislu recipročne mjere, SAD će uvesti dodatne.
“Ako iz bilo kojeg razloga odlučite da podignete svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30% koje mi naplaćujemo. Molimo vas da razumijete da su ove carine nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti” – naveo je Tramp u pismu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prvih šest mjeseci ove godine u SAD iz BiH izvezeno je robe u vrijednosti 142.7 miliona maraka, uvozeno 42.5 miliona. U 2024. godini izvoz u SAD iznosio je 234.2 miliona, dok je uvoz bio skoro 201 milion. U posljednjih pet godina, BiH je imala suficit samo u prošlog i prvih pola ove godine. Ostalo je bila u deficitu. BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.
Stručnjaci su ranije tvrdili da BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena carinama SAD, ali da će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 posto.
Što se reakcija tiče, one su burne, ali domaći političari za povećanje carina manje krive SAD, više one druge, domaće. Za predsjedavajuću Predsjedništva BiH Željku Cvijanović odluka o carinama nije iznenađujuća, jer je, kaže, BiH evidentno neuspješna zemlja, jer u zajedničkim institucijama političari nisu uspjeli ni da se dogovore da pošalju Amerikancima pismo namjere.
“U ovoj zemlji kakva je BiH ne možeš postići dogovor ni o tome da pošalješ pismo na zadatu temu i u roku. Pa je onda problem što je Savjet ministara donosio zaključke ili ministar poslao nacrt pisma Predsjedništvu kojima se poštuju zaključci Savjeta ministara, a ne od riječi do riječi zaključci Predsjedništva. Pa, onda kad kažeš danas je rok i predložiš modifikacije, to opet mora sačekati par dana. Pa se onda natežeš oko neke besmislene rečenice koja prilično glupo zvuči, ali ako je ne prihvatiš u njenoj sveukupnoj gluposti, onda taj neko neće glasati…” – navela je Cvijanovićeva.
Za ministre iz Republike Srpske na čiji se resor odnosi privreda i ekonomija, sličnog su stava. Krivo je Sarajevo i tamošnji, bošnjački, političari, uključujući i “Trojku”, jer nisu prihvatili inicijativu iz Republike Srpske da Bosna i Hercegovina uvede nultu stopu na američke proizvode.
“Uvođenje nulte stope na uvoz proizvoda iz SAD u BiH je dobar prijedlog i on bio otvorio mogućnost saradnje Republike Srpske i Federacije BiH sa Amerikom. Mi smo mali, ali nismo zanemarivi. Želimo i da izvozimo i naše proizvode predstavimo i u Americi. Zašto bi to bio problem i zašto bi to bila konkurencija američkih tehnologija i proizvoda na tržištu BiH?” – kaže Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac krivi “Trojku” iz Federacije BiH, za koju kaže da će snosi direktnu odgovornost za negativne efekte koje će privrednici Republike Srpske i FBiH snositi zbog uvođenja carinske stope od 30 posto od strane SAD.
“Nažalost, “trojka” nije na vrijeme podržala odluku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o tome da roba porijeklom iz SAD bude potpuno oslobođena carinskih osnova, što znači da bi bila nulta stopa carine. “Trojka” je ovim pokazala da ne želi saradnju sa administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa” – kaže Košarac.
Kako će se uvođenje novih carina odraziti na izvozno orjentisanu domaću privredu i da li im BiH može pomoći na to pitanje niko, bar danas nema i ne nudi odgovor. Pitanje je šta će uraditi i druge zemlje, jer Trampovo pismo nije stiglo samo BiH, već na adrese ukupno 14 država, među kojima Srbiji sa carinom od 35 odsto, zatim Kazahstanu, Kambodži, Tajlandu, Laosu, Mjanmaru, Maleziji, Tunisu, Indoneziji, Bangladešu, Južnoafričkoj Republici, Japanu i Južnoj Koreji.
(TV K3)