Naime, za sedam mjeseci ove godine koncesionari su uplatili 470.011 KM za nešto manje od 15.000 hektara zemlje koliko imaju u posjedu. Za 12 mjeseci prošle godine po istom osnovu uplaćene su 701.342 KM, što pokazuje kako će nivo prikupljenih sredstava na kraju ove biti približno isti kao i u prošloj godini.
Iz resornog ministarstva pojašnjavaju kako je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano da se poljoprivredno zemljište u svojini RS može staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima putem zakupa ili koncesijom isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
U 2016. godini putem koncesije dodijeljeno je 558 hektara u Bijeljini i Sokocu, a ove 246 hektara zemljišta na teritoriji opštine Šamac. U toku su postupci za dodjelu oko 3.000 hektara u raznim krajevima RS.
Najviše poljoprivrednog zemljišta u svojini RS je dato na korišćenje u sjevernom dijelu RS, tamo gdje je i locirano najplodnije poljoprivredno zemljište, i to u Gradišci (4.062 hektara), Bijeljini (3.378 hektara), Kozarskoj Dubici (2.183 hektara) i Srpcu (1.286 hektara).
U Ministarstvu tvrde kako se rad koncesionara redovno kontroliše, kao i to da li se potpisani ugovor i njegove odredbe poštuju.
“Zbog nepoštovanja odredaba iz ugovora o koncesiji u prethodnom periodu, jednostrano je raskinuto 12 ugovora o koncesiji”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Prema podacima Komisije za koncesije RS, u prošloj godini raskinuti su ugovori s Planinskim dobrom “Nevesinje”, koje je u stečaju, preduzećem “Agropartner” iz Doboja, kojem je u koncesiju dodijeljeno oko 490 hektara zemljišta, te preduzećem “Terra Nova” iz Gradiške, koje je imalo ugovor na 15 godina na 203 hektara zemljišta, kao i još tri firme s manjim posjedima.
Kada su važeći ugovori u pitanju, može se vidjeti kako je najveći koncesionar Planinarsko dobro “Semberija” iz Bijeljine sa 2.526 hektara, ali ono ne izmiruje koncesionu naknadu pa je pokrenut postupak konverzije dugovanja u osnovni kapital Republike Srpske.
Za drugog najvećeg koncesionara “Farmland” iz Nove Topole, koji ima posjed od 1.569 hektara, se u izvještaju Komisije ne navodi da li izmiruje svoje obaveze, već se napominje kako je prisutna uzurpacija dijela zemljišta te koncesionar koristi umanjenu površinu od dodijeljene.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako je oblast koncesija kompleksna i da se na nju ne može gledati jednostrano.
“Prvo što bi trebalo uraditi je onemogućiti da veliki koncesionari i obrađivači zemljišta ostvare pravo na subvencije i podsticaje dok ne izmire obaveze na osnovu koncesija. Sa druge strane, vremenske prilike su nepovoljne i sve je više nepogoda koje su desetkovale poljoprivredu, tako da nema ni prinosa, ni prihoda. Znači, koncesionare bi trebalo na neki način usloviti, ali ukoliko je proizvodnja nerentabilna, naknadu bi bilo potrebno redukovati na 50 odsto”, kazao je Marinković.
Opštine u kojima je najviše zemljišta dato na korišćenje
*Gradiška – 4.062 hektara
*Bijeljina – 3.378 hektara
*Kozarska Dubica – 2.183 hektara
*Srbac – 1.286 hektara
Dejan Tovilović/Nezavisne novine